Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

IDU LI I ONI NA ODMOR?

STRUČNJAK RAZOTKRIO ŠPIJUNSKE MITOVE: Evo zašto je agentima ova balkanska zemlja bila omiljeno odredište i ‘raj za zemaljske užitke’

Zemlja siromašna sirovinama i industrijom otkrila je 1950-ih svoj posebni kapital, koji do danas privlači milijune turista: gostoljubivost, priroda i kuhinja. No, i tamošnja tajna služba je znala kako to iskoristiti

Mit je da tajni agenti ne idu na odmor. Omiljeni cilj špijuna? Bugarska. To je razotkrio Christopher Nehring, kustos Njemačkog muzeja špijunaže u Berlinu u novoj knjizi: 77 mitova iz svijeta špijunaže i tajnih službi, piše Deutsche Welle.

“Najviše mi je iz Bugarske u sjećanju ostalo kako su me u jednoj limuzini vozili u lijepa brda i na plaže svoje zemlje i kako su prema meni, ponekad u pratnji moje supruge, postupali kao prema paši. Nikad ranije i nikad kasnije nisam doživio takvu gostoljubivost. Bugari su nas utapali u svom skupocjenom vinu; organizirali su izuzetne svečanosti u najboljim odmaralištima Komunističke partije, uz to smo lovili divljač, patke ili fazane u lovištima koja su bila rezervirana za predsjednika Živkova i bugarsku elitu. Ponekad je njihova želja da se svide nama, svojoj starijoj slavenskoj braći, poprimala apsurdne oblike.”

U NEW YORKU OŽIVIO DUH HLADNOG RATA: Otvoren veliki muzej posvećen sovjetskoj tajnoj službi KGB

KGB-ovci rado dolazili u ’16. sovjetsku republiku’

To su sjećanja generala Olega Kalugina, dugogodišnjeg šefa KGB-ovog kontraobavještajnog odjela. O Bugarskoj piše kao o raju za zemaljske užitke, general tajne službe naviknut na odricanja u Sovjetskom Savezu, koji je često odlazio u “16. sovjetsku republiku”, kako su u šali nazivali najmanju članicu Istočnog bloka za vrijeme Hladnog rata.

Jedan od najviših ljudi KGB-a nije u Bugarsku dolazio zbog posla nego zbog užitka. Jer, ta je zemlja bila, s gledišta sovjetske tajne službe, nezanimljiva. Pokoja informacija o NATO-u u Grčkoj ili Turskoj, pokoja vrbovana djevojka na obali Crnog mora, i uz to potpuno pokoravanje volji Moskve. Sve bi se to moglo zanemariti, ali vino, planine, more i hrana – to se jako doimalo sovjetskih drugova.

Zemlja siromašna sirovinama i industrijom otkrila je 1950-ih svoj posebni kapital, koji do danas privlači milijune turista: gostoljubivost, priroda i kuhinja. I Bugarska tajna služba je znala kako to iskoristiti.

RELIKTI MRAČNOG VREMENA: 12 najbolje skrivenih hladnoratovskih lokacija u bivšoj Zapadnoj Njemačkoj

dugogodišnji šef špijunaže DDR-a Markus Wolf (AKG/Profimedia)

Na kulturnu diplomaciju odgovorili ‘rakija-diplomacijom’

Na Zapadu je CIA svoje kolege iz njemačkog BND-a pozivala na trotjedna putovanja po SAD-u. To se nazivalo kulturnom diplomacijom, a trebalo je buduće šefove njemačke tajne službe impresionirati veličinom i snagom SAD-a.

U Bugarskoj je zloglasna Državna sigurnost djelovala protiv toga “rakija-diplomacijom”. Primjerice, tone bugarskih delicija slane su kolegama STASI-ja u Istočnom Berlinu. Samo 1974. su im poslali tonu grožđa, 500 kg krušaka, 1.000 kg krastavaca, 500 boca vina Kadarka, 500 kg ovčjeg sira. I socijalističko prijateljstvo se odvijalo preko želuca.

Kad se službeni susreti na najvišoj razini nisu mogli održati, jednostavno je ministar Erich Mielke pozvan da svoj ljetni odmor provede u Bugarskoj. O važnim temama se onda razgovaralo u opuštenoj atmosferi i nakon toga pribilježilo: “Ovaj oblik kontakta je jako koristan jer vodstvu ministarstva omogućuje širenje kontakata s vodstvima bratskih organa.”

TAJNA OPERACIJA KOJA JE ZAVARALA SVIJET: Nakon potonuća sovjetske podmornice u Tihom oceanu, CIA je skovala prijevaru zapanjujućih razmjera

Špijuni imali na raspolaganju čak 25 odmarališta

Slično kao oficirima KGB-a bugarska Državna sigurnost se dodvoravala i istočnonjemačkim kolegama redovitim pozivanjima na godišnji odmor. Za to je svake godine na raspolaganju bilo 25 mjesta u odmaralištima na Crnom moru ili u brdima.

1970. je primjerice na jednom takvom odmoru bio dugogodišnji šef špijunaže DDR-a Markus Wolf. U jednom odmaralištu bugarske Državne sigurnosti na Staroj planini čitao je sovjetske novine Pravdu i nije mogao vjerovati. U Moskvi je upravo njemački savezni kancelar Willy Brandt potpisivanjem Moskovskog sporazuma dao novi smjer odnosima Istoka i Zapada. A i nakon pada Berlinskog zida stanovnici gradića Aprilici su navodno viđali Wolfa na bazenu. Ovaj put je zacijelo na godišnjem bio o vlastitom trošku.

Novac za bugarske drugove očito nije igrao nikakvu ulogu kad se trebalo predstaviti kao dobar gostoprimac. To je posebno vrijedilo za “specijalne operacije”. 1967. je Markus Wolf osobno putovao u Bugarsku kako bi se sastao s jednim od njegovih najvažnijih suradnika u vladajućim krugovima u Bonnu. Odmah su ga podržale njegove bugarske kolege. Organizirali su dvotjedno putovanje po cijeloj zemlji – i na kraju čak preuzeli sve troškove.

ŠPIJUN OD MILIJARDU DOLARA: Ovaj je Rus prišao čovjeku i pitao ga je li Amerikanac. Taj je tip bio agent CIA-e, a uslijedila je brutalna operacija

Velikodušni Bugari i precizni računi

Koliki su troškovi bili u takvim “specijalnim akcijama” pokazuje jedan drugi slučaj. U srpnju 1974. su istočnoberlinski špijuni najavili susret s agentom u Bugarskoj. Radilo se vjerojatno o susretu sa zastupnikom u Bundestagu Walterom Flemingom, koji je od 1969. surađivao sa STASI-jem pod kodnim imenima “Julius” i “Walter”.

Nakon tjedan dana u odmaralištu na Crnom moru cijela ekipa istočnonjemačkih i bugarskih oficira tajnih službi, uključujući i žene, otišla je brdsko lječilište Pamporovo. Za pet dana su pojeli i popili hrane i pića za 1081,18 leva. I sve je to minuciozno navedeno: 56,40 BGN za 22kg ovčjeg sira, 208,90 BGN za meso i 65 kg ribe, 12,92 BGN za 38 štruca kruha, 88,98 BGN za 75 boca vina… Nije slučajno ovaj susret nazvan kodnim imenom Orfej 74. Ukupni troškovi koje je dragovoljno preuzela bugarska tajna služba iznosili su 6010,37 BGN, od toga 4878,47 BGN za bugarske delicije i alkohol.

SUMNJIVE SMRTI ŠPIJUNA I DISIDENATA DILJEM SVIJETA: Slučaj Skripal nije jedini, neki su stradali od šalice čaja pa čak i od običnog kišobrana

bugarske delicije bile su sredstvo u špijunskom ratu (Alamy/Profimedia)

Bugarska kuhinja kao sredstvo špijunske diplomacije

Slično velikodušna je bila bugarska tajna služba i kad su tamo dolazili bivši DDR-ovi i sovjetski špijuni. A svi su dolazili. Od KGB-ovog špijuna Kima Philbyja preko KGB-ove krtice u njemačkoj tajnoj službi BND-u Heinza Felfea, zatim špijuna u kancelarskom uredu Günthera Guillaumea do bivše tajnice NATO-a Ursel Lorenzen.

Tko je socijalizmu služio kao špijun, mogao se nadati zasluženom odmoru. Bugarska je pritom bila omiljeni cilj. A bugarska tajna služba je nade polagala u gostoljubivost, privlačnost prirode i bugarsku kuhinju kao dobro sredstvo špijunske diplomacije.

TOP-LISTA NAJPOZNATIJIH UBOJICA IZ DOBA HLADNOG RATA: Svoje mjesto na krvavom popisu našla i dva Hrvata

Povratak na Net.hr