banner

ČOVJEČANSTVO NA RUBU

SRLJANJE U PROPAST: U zadnjih 40 godina nestalo je pola životinjskog svijeta na Zemlji

Prema izvješću Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) 52 posto svih kralježnjaka na Zemlji – sisavaca, ptica, gmizavaca, vodozemaca i riba – nestalo je u razdoblju između 1970. i 2010. godine.

Krivac je, naravno, čovjek jer im uništava prirodna staništa, a životinje koristi za hranu većom dinamikom od one kojom se životinje razmnožavaju, prenosi portal VICE News.

Uzimamo prirodi više nego što može stvoriti

Čovjek svojim djelovanjima emitira više ugljičnog dioksida nego što su drveće i oceani u stanju aposrbirati. Osim toga, sve veća potreba za energijom i robama široke potrošnje u industrijski razvijenim zemljama rezultiraju sve većom potrebom za vodom te poljoprivrednim zagađenjima. Time svijet ide u nepovratne pormjene prirodnog okoliša, stoji u izvješću WWF-a.

“Prema istraživanjima koja smo proveli, životinjski svijet se u posljednjih četrdeset godina prepolovio, što je zapanjujući podatak”, kazao je za VICE News Colby Loucks, viši direktor odjela za očuvanje prirode pri WWF-u.

Najugroženije su životinje čija su staništa slatke vodeFoto: AFP

 

NIKAD DOVOLJNO: Zato je suvremena civilizacija u začaranom krugu tjeskobe

Izumiranje vrsta je nepovratno

“Kada se priroda uništava, stvaraju se praznine. A kada se to radi ovako temeljito, te će praznine biti ogromne”, dodaje Loucks.

U okviru WWF-ovog istraživanja praćen je trend populacije 10380 životinjskih skupina od ukupno 3038 vrsta kralježnjaka. Zabilježeni pad od 52 posto znatno je veći nego u prijašnjim istraživanjima. A i navodi se kako nema naznaka da bi se taj trend mogao preokrenuti.

Najviše su pogođene životinje čija su staništa slatke vode. Njih je manje za čak 76 posto, dok je kod suhozemaca i morskih vrsta ukupni pad nešto manji – 39 posto. Najveći nestanak životinja zabilježen je u Južnoj Americi i Azijsko-pacifičkoj regiji.

Ekološki aktivisti skupljaju mrtve ptice na obali Tihog oceana u ČileuFoto: AFP

Industrija stvara i uništava

Industrijska i poljoprivredna praksa zagađenja atmosfere i oceana, uzA sve veću potrebu za pitkom vodom, doveli su čovječanstvo na prag katastrofalnih promjena klime i ekosustava.

Umjetna gnojiva pridonijela su rastu poljoprivredne proizvodnje u zadnjih 60 godina, ali i zagađenju rijeka, jezera i potoka. Neprerađene otpadne vode u gradskim sredinama narušavaju vodene ekosustave. Visoka koncentracija dušika u vodenim tokovima pogoduje bujanju algi zbog čega jezera i rijeke ostaju bez kisika postajući tzv. mrtvim zonama.

Industrija u najrazvijenijim zemljama koliko stvara toliko i uništavaFoto: AFP

Razvoj bogatih na štetu siromašnih

Više do 90 posto potrošnje slatke vode odlazi na poljoprivrednu proizvodnju i mnogo zemalja troši svoje zalihe vode brže nego što se one mogu obnoviti. Tomu su naročito izloženi dijelovi SAD, Kine i Indije.
“Svjedoci smo da bogate zemlje bilježe gospodarski razvoj na štetu siromašnih. Siromašne zemlje snose najteže posljedice čitavog ovog problema”, kaže Locks dodajući da nam trebaju zdravi ekosustavi kako bismo preživjeli.

KLIMATSKE PROMJENE: Pogledajte kojih deset zemalja najviše zagađuje Zemlju

Povratak na Net.hr