Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KORIGIRANJE POLITIKE

SRBIJA IMA DOZVOLU ZA SJEDITI NA DVA STOLCA: ‘Vučić zna da će postati nepotreban i onda će ponuditi da zemlju uvede u NATO’

Kritičari upozoravaju da je bliskost s NATO-om otišla predaleko te da se takvo što ne može samo tako zamaskirati relativno skromnom vojnom suradnjom s Rusijom. No, vlast i tu pokušava nekako kompenzirati – nabavom oružja iz Rusije

Iako je Srbija vojno neutralna, aktualna vlast odnose s NATO-om dovela je na najbližu razinu dosad. Takvo praksa donekle se kompenzira vojnom suradnom s Rusijom, ali brojke pokazuju kako je stupanj suradnje sa zapadnim savezom daleko veći, analizira Deutsche Welle.

Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg prisustvovao je ovih dana skupu o sigurnosti u regiji, dok se istovremeno u okolici Beograda odvija vježba srpske policije i NATO-a, posvećena reagiranju u slučaju prirodnih katastrofa. Zbog te vježbe građani Mladenovca okupili su se i protestiraju pod parolom ‘NE NATO’.

“Osjećam se bijedno jer NATO konvoji prolaze kroz grad, isti oni koji su nam svakodnevno bacali 500 bombi na glave”, kazao je jedan od prosvjednika.

Vučić: S NATO-om se mora surađivati

Jens Stoltenberg je građane i njihovo negodovanje pokušao ublažiti rekavši kako “mnogi ljudi u Srbiji imaju loše sjećanje na bombardiranje 1999., no to smo napravili kako bismo zaštitili civile i zaustavili Miloševićev režim”. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić naglasio je pak kako, “bez obzira na bolna sjećanja, zbog budućnosti se s NATO-om mora surađivati”.

Srbija proklamira politiku vojne neutralnosti, no istovremeno vlast Aleksandra Vučića odnose s tim savezom dovela je na najbliži mogući nivo od demokratskih promjena 2000., analizira DW.

Srbija mnogo više surađuje s NATO-om nego s Rusijom

Ta se činjenica donekle pokušava kompenzirati vojnom suradnjom s Rusijom, no i tu brojke ponovno pokazuju kako je stupanj suradnje s NATO-om i dalje veći. Samo tijekom ove godine planirano je 19 vojnih vježbi s članicama NATO-a, a tek devet s Rusijom i ODKB. Osim toga, u okviru Individualnog akcijskog plana partnerstva, Srbija ima najviši stupanj suradnje s NATO-om koji neka država nečlanica može imati.

Javnost u Srbiji: Bliskost NATO-om otišla je predaleko

Javnost u Srbiji prilično je rezervirana kad se radi o tvrdnjama vlasti da neće odstupiti od politike vojne neutralnosti i njegovanju dobrih odnosa s Rusima. Kritičari upozoravaju da je bliskost s NATO-om otišla predaleko te da se takvo što ne može samo tako zamaskirati relativno skromnom vojnom suradnjom s Rusijom. No, vlast i tu pokušava nekako kompenzirati – nabavom oružja iz Rusije.

Sjedenje na dvije stolice

Politički analitičar Dragomir Anđelković misli da Srbija iz “sjedenja na dvije stolice” može samo izvući prednost. “Srbija je jedna od rijetkih zemalja koja ima dobru suradnju i s OBKD i NATO. Mi se nalazimo u zoni dominacije NATO-a, i to je činjenica. S druge strane, Rusija nam je značajna zbog podrške oko Kosova, Republike Srpske i zbog suradnje u oblasti energetike. Tu poziciji, čini mi se, shvaćaju i NATO i Rusija, i dozvoljavaju nam da održavamu tu vrstu disperzije geopolitičkih odnosa”, ocijenio je Anđelković.

Neki pak navode kako takvo ponašanje ima ograničen rok trajanja, može donijeti trenutne rezultate, no na duži je rok neodrživa. Mišljenje je to analitičara Boška Jakšića.

Korigiranje srpske vanjske politike

“Pitanje je koliko će taj koncept moći izdržati, imajući u vidu neko očekivano približavanje Srbije Europskoj uniji. Približavanje EU će značiti neko korigiranje i srpske vanjske politike, a također je bitno upitati se koliko je Srbija kao mala zemlja uopće sposobna da vodi takvu vrstu politike”, upozorio je Jakšić.

Pitanje je koliko dobra Srbija može očekivati svojom politikom nesvrstavanja, budući da se u vrijeme zategnutih odnosa NATO-a i Rusije globalna politika svodi na princip ili-ili.

Vučić zna da garanti mira dobro prolaze

Vučić je priznao poraz svoje politike na Kosovu, no i dalje ne priznaje poraz geostrateške politike, smatra Jakšić, koji očekuje da će Vučić, nakon rješavanja kosovskog problema, a zbog opstanka na vlasti, sebe kandidirati kao nekoga tko će Srbiju uvesti u NATO.

“Vučić dobro zna kako su prolazili razni garanti mira i stabilnosti, i zna da će biti nepotreban nakon završetka kosovskog ciklusa. On će u tom trenutku, kako bi produžio svoj politički vijek, ponuditi Srbiju uvesti u NATO”, zaključuje Jakšić.

Povratak na Net.hr