Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ZAPADNI BALKAN

SOCIJALNA POMOĆ NA ODLASKU: Odbijeni azilanti koji dobrovoljno odu mogu se jednog dana i vratiti

Između 80 i 90 posto migranata čiji zahtjev za azilom u Njemačkoj bude odbijen, u međuvremenu se dragovoljno vrati u zemlju podrijetla.

Prije svega su ljudi sa Zapadnog Balkana ti koji sve češće ‘odvaguju’ prednosti i mane obzirom na to da je njihova potraga za azilom u Njemačkoj osuđena na neuspjeh. Ukoliko riskiraju prisilno vraćanje, dobit će oznaku u putovnici koja im zabranjuje da ponovo dođu u Njemačku, objašnjava Deutsche Welle.

Naime, ukoliko Albanci, Kosovari ili Bosanci dragovoljno napuste Njemačku, oni neće dobiti zabranu ponovnog dolaska u tu zemlju. Upravo to je najvažniji razlog zbog kojeg oni napuštaju zemlju, objašnjava Gerd Lienig iz Savjetovališta za povratnike u Stuttgartu. Samo u tom gradu zabilježeno je 250 takvih ‘povratnika’, s tendencijom porasta.

Četiri puta više dobrovoljnih povratnika

Prema podacima savezne vlade u Berlinu, oko 200.000 ljudi koji nisu dobili azil mora napustiti Njemačku. Prisilno vraćanje je, međutim, skupo. Jedan charter-let od Hamburga do Prištine u srpnju je koštao skoro 100.000 eura i to za samo 97 povratnika koje je pratilo 89 njemačkih službenika. Stoga njemačke savezne pokrajine radije ‘motiviraju’ ljude na dragovoljni povratak.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) ponudila je tzv. Program za unapređenje povratka REAG/GARP, koji je financiran s njemačke savezne i pokrajinskih razina, kao i od strane EU. Riječ je o financijskoj pomoći za kupovinu avionskih, željezničkih ili autobusnih karata, kao i mala pomoć za ‘početak’ života u domovini.
Jedna obitelj može dobiti maksimalno 900 eura pomoći, a visina ovisi o zemlji u koju se izbjeglice vraćaju. Izbjeglice iz zemalja Zapadnog Balkana s kojima postoji bezvizni režim, na tu financijsku pomoć nemaju pravo. Od siječnja do rujna ove godine 22.400 izbjeglica iskoristilo je pomoć iz tog programa. Njemačke savezne pokrajine javljaju da je broj dragovoljnih povrataka četiri puta veći od prisilnih progona, piše Deutsche Welle.

Prijevoz namještaja besplatan

Odluku o dragovoljnom povratku, izbjeglice u posljednje vrijeme donose i prije službene odluke o azilu, kaže Michael Loritz, referent za pitanja izbjeglica u okrugu Ortenau, na jugozapadu Njemačke. Onaj tko se javi nakon što je primio negativan odgovor za azil, prokockao je šansu za primanje financijske pomoći za povratak u svoju domovinu, kaže za DW.

Okrug Ortenau s 412.000 stanovnika tjedno bilježi po 250 novih izbjeglica, uz već pristiglih 2.500. Kako bi im se olakšao povratak kući, u okrugu su se dosjetili da do kraja mjeseca isplate socijalnu pomoć svakome tko odluči otići dobrovoljno. Također, sve ono što izbjeglice u međuvremenu posjeduju (npr. namještaj), besplatno im se prevozi u domovinu. Opcija da bi se jednoga dana ponovo mogli vratiti u Njemačku, posljednji je adut prilikom donošenja odluke o dobrovoljnom napuštanju zemlje, kaže Loritz.

Policija se najavljivala

Dosadašnja praksa protjerivanja azilanta bila je prilično neučinkovita. Kad se tražitelju azila odbije molba, nadležna služba tražitelju šalje obavijest kada će navratiti njezini službenici kako bi tu osobu prisilno smjestili u zrakoplov i vratili ga tamo odakle je došao. Vrlo često se događalo da u tom terminu policija dođe i na navedenoj adresi ne zatekne nikog.

Sada je ta praksa promijenjena. Nema više obavijest o tome kada će policija doći po ‘odbijenog’ tražitelje azila. Zbog toga mnogi sami dragovoljno napuštaju zemlju i za to postoje dobri razlozi.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr