PRAVI POTEZI

SLOVAČKOJ SMO SE NEKAD RUGALI, A SADA GUTAMO NJIHOVU PRAŠINU: Koja je tajna njihovog strelovitog ekonomskog rasta?

Nakon raspada Čehoslovačke, slovačko gospodarstvo koje je tada ovisilo o Češkoj palo je za trećinu. Danas industrija tvori 20 posto BDP-a i 80 posto izvoza zemlje

Slovačka je jedna od zemalja EU koje su nekad po razvoju bile iza nas, no ta nas je zemlja odavno prestigla. Danas industrija u Slovačkoj stvara više od 20 posto BDP-a i oko 80 posto izvoza zemlje. Prosječna satnica iznosi 10.5 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi 8.5 eura.

Slovačka također kupuje nove borbene avione, no dok će Hrvatska za 12 polovnih izraelskih zrakoplova platiti oko tri milijarde eura, Slovaci će 14 novih aviona platiti gotovo tri milijarde dolara. Hrvatska je morala tražiti poček otplate od dvije godine, nakon čega će narednih deset godina plaćati godišnju ratu od najviše 50 milijuna dolara, piše Slobodna Dalmacija.

Solidarnost s radnicima

Radnici u Slovačkoj imali su niske plaće, no štrajkovima su se izborili za povišice. Tijekom krize čak je i slovački premijer Robert Fico jednu osmosatnu noćnu smjenu proveo na pokretnoj traci u tvornici, kako bi se solidarizirao s radnicima. Na taj se potez odlučio nakon što su njemački investitori i domaćni poslodavci protestirali zbog njegova prijedloga zakona o povećanju dodatka za rad noću i nedjeljom.

Nakon raspada Čehoslovačke, slovačko gospodarstvo koje je tada ovisilo o Češkoj palo je za trećinu. Danas industrija tvori 20 posto BDP-a i 80 posto izvoza zemlje. Slovačka je danas među vodećim zemljama u proizvodnji automobila, s tvornicama diljem zemlje. Do kraja ove godine u Slovačkoj će tvornicu izgraditi i Jaguar Land Rover.

Da nema Rumunjske i Bugarske, bili bismo na samom dnu

Bratislava sada spada među deset regija s najvećim standardom po BDP-u u EU. Bratislava ima 53.700 eura po stanovniku, što je više za 84 posto od europskog prosjeka. Prema podacima Eurostata, kompletni BDP preklani je iznosio 22.8 milijardi eura, Prag je imao BDP od 44 milijarde eura, dok je iste godine cijela Hrvatska imala tek 46 milijardu eura BDP-a. Da nema Rumunjske i Bugarske, Hrvatska bi bila na samom dnu ljestvice.

Na dnu smo i po zaposlenosti i ostalim važnim faktorima, dok bujaju javna uprava i administracija. Tranzicijske zemlje imaju brži rast, a Hrvatskoj, želi li ih dostići, trebaju jak zaokret i dubinske promjene. Zemlju uništavaju visoki porezi, loša investicijska klima, pretjerana birokratizacija, ogroman javni dug…

Regionalni direktor Svjetske banke za zemlje EU Arup Banerji objasnio je kako bi Hrvatskoj, u slučaju usporavanja gosporstva prema 1.3 posto rasta, trebala 21 godina da dostigne aktualnu razinu dohotka po stanovniku u Slovačkoj ili pak 58 godina da dostigne Austriju. Ako se zadrži rast od tri posto, Slovačku ćemo stići za devet, a Austriju tek za 26 godina.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr