PREVLADALA SISTEMSKI SEKSIZAM

RUTH BADER GINSBURG – HEROINA BEZ DLAKE NA JEZIKU: ‘Bila sam trn u oku jer sam Židovka, žena i majka’

Na pomolu bitka za zamjenu preminule sutkinje Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, čelnik republikanske većine u Senatu Mitch McConnell rekao je da će podržati Trumpovog kandidata

Ruth Bader Ginsburg, liberalna sutkinja američkog Vrhovnog suda od 1993., umrla je u petak u dobi od 87 godina čime je predsjednik Donald Trump dobio šansu pojačati konzervativnu većinu na sudu s trećom nominacijom suca u vrijeme dubokih podjela u Americi uoči predsjedničkih izbora. Prema pisanju američkih medija Trump bi kandidata mogao predložiti već za nekoliko dana.

Ginsburg, velika zaogovornica ženskih prava i ikona američkih liberala, preminula je od raka gušterače u svom domu u Washingtonu, okružena svojom obitelji. Njezin odlazak mogao bi dodatno izmijeniti ideološku ravnotežu suda u kojem trenutno sjedi petero konzervativnih i četvero liberalnih sudaca, čime bi ta institucija mogla dodatno skrenuti udesno.

Kandidate koje nominira predsjednik treba potvrditi Senat u kojem republikanci drže većinu s 53 od 100 mjesta. Čelnik republikanske većine u Senatu Mitch McConnell rekao je da će podržati Trumpovog kandidata. “Nominacija Trumpovog kandidata dobit će podršku američkog Senata”, rekao je McConnell.

PREMINULA IKONA AMERIČKIH LIBERALA RUTH BADER GINSBURG: Trump dobio novu priliku da Vrhovni sud usmjeri udesno

Dramatična suprotnost

McConnellova najava u dramatičnoj je suprotnosti sa sličnom situacijom prije četiri godine kada je odbio djelovati po nominaciji predsjednika Baracka Obame. Tadašnji predsjednik htio je da konzervativnog suca Antonina Scaliu koji je umro u veljači 2016., zamijeni sudac Merrick Garland.

Neki demokrati optužili su McConnella i republikance za “krađu” mjesta u Vrhovnom sudu i McConnella prozvali licemjerom. McConnell se u petak branio da su 2016. Senat i Bijelu kuću kontrolirale dvije stranke, a sada kontrolu imaju samo republikanci.

Trumpu je protivnik na izborima demokrat Joe Biden. “Danas, naša nacija žali zbog gubitka titana zakona”, priopćio je Trump i dodao da su presude koje je donijela Ginsburg “inspirirale sve Amerikance i generacije velikih pravnih umova”. Trump, koji je kao predsjednički kandidat 2016. pozvao Ginsburg da odstupi i rekao da je “njezin mozak oštećen” nakon što ga je kritizirala u intervjuima, nije spominjao planove o njezinoj zamjeni.

Biden se protivi tome da Trump pošalje kandidata u Senat prije izbora. Traži da pobjednik izbora odluči o njezinom nasljedniku. “Nema sumnje, bit ću jasan, birači trebaju izabrati predsjednika i predsjednik treba izabrati kandidata za suca kojeg šalje na razmatranje Senatu”, rekao je Biden novinarima u Delawareu.

Svijeće i zastave duginih boja

Ubrzo nakon objave njezine smrti, gomila se okupila ispred zgrade Vrhovnog suda kako bi joj odali počast. Neki su zapalili svijeće, ostavili cvijeće i mahali zastavama duginih boja za LGBT prava.

Suci Vrhovnog suda igraju veliku ulogu u oblikovanju američkih politika na gorućim pitanjima poput pobačaja, LGBT prava, korištenja oružja, vjerskih sloboda, smrtne kazne i predsjedničkih ovlasti.

Primjerice, Vrhovni sud je 1973. legalizirao pobačaj diljem zemlje, odluku koju su neki konzervativci spremni izmijeniti. Također, sud je legalizirao istospolne brakove diljem SAD-a 2015.

Prevladala sistemski seksizam

Ginsburg je odrasla u radničkoj obitelji u Brooklynu, prevladala sistemski seksizam i postala jedna od najpoznatijih američkih sutkinja. Za sutkinju Vrhovnog suda nominirao ju je demokratski predsjednik Bill Clinton 1993. Njezin glas bio je odlučujući u povijesnim presudama za osiguranje jednakih prava za žene, veća prava homoseksualaca i zaštite prava na pobačaj.

Rak pluća otkriven joj je 2018., a rak gušterače ponovno 2019. nakon što ga je već preboljela 2009. Imala je i rak debelog crijeva 1999. Otkrila je 17. srpnja da joj se rak vratio. Bila je najstarija članica suda s drugim najduljim stažem među trenutnim sucima nakon Clarencea Thomasa.

Ginsburg je bila druga žena koja je imenovana sutkinjom Vrhovnog suda. Dvanaest godina prije nje imenovana je sutkinja Sandra Day O’Connor.

Imenovanje novog suca

Očekuje se žustra bitka u Senatu oko Trumpovog kandidata koji će zamijeniti Ginsburg i to u vrijeme društvenim nemira u pandemiji koronavirusa. Demokrati će moći blokirati Trumpovog kandidata samo ako im se neki republikanski senatori pridruže. Trump je 9. rujna objavio listu potencijalnih kandidata za Vrhovni sud u budućnosti kako bi prikupio podršku među konzervativnim glasačima.

Mnogi promatrači očekuju da će Trump pokušati zamijeniti Ginsburg ženom. Potencijalna kandidatkinja na Trumpovoj listi je Amy Coney Barrett, konzervativna sutkinja Žalbenog suda za sedmi okrug sa sjedištem u Chicagu. Njeno ime razmatralo se 2018. kada je Trump nominirao Kavanaugh.

Bivši predsjednici George W. Bush i Jimmy Carter te druge političke ličnosti odali su počast Ginsburg. Trump će dobiti priliku preustrojiti sud kao što je to u prošlosti pošlo za rukom jedino Ronaldu Reaganu koji je imenovao tri suca u osam godina na vlasti 1980-ih čime je sud skrenuo udesno.

Još jednom potvrdom Trumpove nominacije u Vrhovnom sudu će biti šestero konzervativnih i troje liberalnih sudaca. Neki liberalni aktivisti pozivali su Ginsburg da odstupi tijekom drugog mandata Baracka Obame kako bi predsjednik mogao nominirati mlađeg liberala.

Od objave nominacije do potvrđivanja kandidata prije je trebalo oko dva mjeseca. Ginsburg će biti pokopana na Nacionalnom groblju Arlingtonu, objavio je Vrhovni sud.

Heroina pop kulture

Dugogodišnja zagovornica ravnopravnosti spolova šalila se da će u Vrhovnom sudu koji broji devet sudaca biti dovoljno žena tek “kada ih bude devet”, piše BBC. Nije popuštala ni u poznim godinama, ostajući žestoki neistomišljenik u prevladavajuće konzervativnom sastavu suda, čak i kad su njezine periodične zdravstvene krize dovodile liberalnu Ameriku na rub straha.

Unatoč skromnom javnom profilu, poput većine vrhunskih sudaca, Ginsburg je nehotice postala ne samo slavna osoba, već heroina pop kulture. Niska stasom Ginsburg će biti zapamćena kao velikan prava.

Rođena u obitelji židovskih imigranata u Brooklynu u državi New York 1933. godine u jeku Velike depresije. Pohađala je sveučilište Cornell, gdje je upoznala Martina “Martyja” Ginsburga na spoju dogovorenom na slijepo i ljubav je potrajala gotovo šest desetljeća do njegove smrti 2010. godine.

Par se vjenčao nedugo nakon njezine diplome 1954. godine, a sljedeće su godine dobili kći Jane. Dok je bila trudna, Ginsburg je degradirana na poslu u uredu za socijalno osiguranje – diskriminacija trudnica još je uvijek bila legalna u 1950-ima. To iskustvo ju je navelo da prikrije drugu trudnoću prije nego što je 1965. rodila sina Jamesa.

Primljena na Harvardski pravni fakultet

Godine 1956. Ginsburg je postala jedna od devet žena primljenih na Harvardski pravni fakultet u generaciji od oko 500 studenata. Zabilježeno je da je dekan tražio da mu njegove studentice kažu kako mogu opravdati zauzimanje mjesta muškaraca na njegovu fakultetu.

Studij je završila na pravnom fakultetu Columbia na koji se prebacila na zadnjoj godini studija. Unatoč tome što je diplomirala kao jedna od najboljih u generaciji, Ginsburg nije dobila niti jednu ponudu za posao nakon završetka studija.

“Niti jedna odvjetnička tvrtka u cijelom gradu New Yorku nije me htjela zaposliti”, rekla je kasnije. “Bola sam oči po tri osnovE: bila sam Židovka, žena i majka.”

Predavala kolegije o ženama i pravu

Posvetila se projektu proučavanja građanskog postupka u Švedskoj prije nego što je postala profesorica na pravnom fakultetu Rutgers, gdje je predavala neke od prvih kolegija o ženama i pravu.

Godine 1971. godine Ginsburg je pred Vrhovnim sudom iznijela svoj prvi uspješan argument u predmetu koji se bavio time mogu li muškarci automatski imati prednost nad ženama kao izvršitelji oporuka. Sud se složio s Ginsburg, što je prvi put da je Vrhovni sud ukinuo zakon zbog diskriminacije na temelju spola.

Godine 1972. Ginsburg je suosnovala Projekt za ženska prava pri Američkoj uniji građanskih sloboda (ACLU). Iste je godine Ginsburg postala prva profesorica na pravnom fakultetu Columbia.

Ubrzo je bila glavni pravni savjetnik ACLU-a, pokrećući niz slučajeva rodne diskriminacije. Šest ih je zastupala pred Vrhovnim sudom, od kojih je pet pobijedila. Usporedila je svoju ulogu s ulogom “odgojiteljice u vrtiću”, objašnjavajući rodnu diskriminaciju isključivo muškom sudskom vijeću.

Oprezan i strateški pristup

Njezin je pristup bio oprezan i vrlo strateški. Zalagala se za ukidanje seksističkih zakona i politika jedan po jedan, umjesto da riskira tražeći od Vrhovnog suda da zabrani sve propise koji muškarce i žene tretiraju nejednako. Kasnije je rekla da joj je vođenje pravne strane ženskog pokreta u tom razdoblju – desetljećima prije dolaska u Vrhovni sud – najvažniji profesionalni rad.

Godine 1980. Ginsburg je nominirana za Apelacijski sud Sjedinjenih Država za okrug Columbia kao dio napora predsjednika Jimmyja Cartera da diverzificira savezne sudove. Iako su Ginsburg često prikazivali kao liberalnu pravnicu, njezini dani na tom žalbenom sudu bili su obilježeni umjerenošću.

Predsjednik Bill Clinton 1993. nominirao ju je za Vrhovni sud i Ginsburg je postala druga žena u tom najvišem sudu, nakon Sandre Day O’Connor, koju je 1981. nominirao predsjednik Ronald Reagan.

Najznačajniji slučajevi

Među njezinim najznačajnijim, najranijim slučajevima bio je “Sjedinjene Države protiv Virginije” koji je srušio politiku prijema samo za muškarce u vojni institut Virginia. “Nijedan zakon ili politika ne bi trebali uskratiti ženama “puni status državljanstva – jednaku priliku da teže, postižu, sudjeluju i doprinose društvu na temelju svojih individualnih talenata i sposobnosti”, napisala je u tom predmetu Ginsburg.

Tijekom rada na Vrhovnom sudu Ginsburg se zamjetno pomaknula ulijevo i ne jednom bez dlake na jeziku kritizirala stajališta kolega na Vrhovnom sudu. Ginsburg se 2015. godine priklonila većini u dva značajna slučaja – oba su predstavljala pobjedu američkih liberala.

Bila je jedan od šest sudaca koji su podržavali ključnu komponentu Zakona o pristupačnoj skrbi iz 2010. godine, poznatog kao Obamacare. U drugom, Obergefell protiv Hodgesa, stala je na stranu većine 5-4, legalizirajući istospolne brakove u svih 50 država.

Za Donalda Trumpa, prije nego što je osvojio predsjednički mandat, rekla je da je “lažnjak”, no kasnije je izrazila žaljenje zbog tih riječi, prenio je CNN.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr