Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PROBLEM SA S-400

RUSKI TRN U OKU ZAPADA: Moćno oružje podijelilo NATO, Turska ga nabavlja, a saveznici bijesni jer Moskva dobiva puno više od novca

Turska nabavka ruskog protuzračnog sustava S-400 je dovela NATO na rub kolapsa, a mogla bi i dodatno zaoštriti odnose sa SAD-om i drugim zapadnim zemljama

Ruski protuzračni sustav S-400 je od svog predstavljanja trn u oku Zapadu i NATO-u zbog svojih naprednih karakteristika, a zbog njega je ugrožen i opstanak ovog vojnog saveza. Naime, S-400 je predmet prijepora između SAD-a, s jedne i Turske, kao kupca ruske vojne opreme, s druge strane. Ovaj je problem višeslojan i mogao bi rezultirati raspadom trenutnog poretka moći u svijetu.

Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, za Al Jazeeru Balkans tvrdi kako se NATO usprotivio turskoj nabavci S-400 zbog sigurnosti i novca: “Pitanje je, u svakom slučaju, i financija, jer se radi o zemlji kojoj su NATO saveznici, članice Europske unije i brojne druge zemlje nametnule i sankcije, kao i kompaniji koja je proizvođač sustava S-400.”

INVAZIJA NA SIRIJU PUNO JE OPASNIJA NEGO ŠTO SE ČINI: Do sada je Amerika Tursku držala pod kontrolom, ali sada je sve moguće

Hakiranje savezničkih podataka

No, veći je problem spajanje ruske i savezničke opreme, ako turska do kraja provede svoj naum. Naime, članice NATO-a koriste sigurnosnu podatkovnu vezu Link 16 koja omogućava borbenim i drugim vojnim letjelicama, brodovima i kopnenim trupama da dijele podatke u relanom vremenu. Uz to, NATO avioni i letjelice koriste i IFF radarski sistem za identifikaciju prijateljskih lejtleca na nebu.

IFF i Link 16 bi trebalo integrirati u sistem S-400 kako bi ruski i saveznički avioni mogli letjeti unutar borbenog dometa S-400.

Iako nema sumnje u to da turska vojska neće ugroziti osjetljive podatke o položajima savezničkih trupa, postoji sumnja da bi Rusi mogli instalirati zlonamjerni softver koji bi za njih skupljao klasificirane podatke, pogotovo one o američkim zrakoplovima F-35 koji su smješteni u bazi Incirlik. Uz to, postoji strah da bi službena Moskva prije potencijalnog napada mogla deaktivirati sustav, što je, ističe Avdagić, moguće ako on ne može komunicirati s ruskim satelitima.

Iako Turci tvrde kako neće integrirati S-400 u NATO-ov sustav protuzračne obrane, to ne pomaže u suzbijanju sumnji s američke strane. To je i formalno teško jer je turska strana morala potpisati i jamčiti kako neće zloupotrijebiti sustav, koji ionako, ističe Avdagić, ima brojne protumjere.

Susret Trumpa i ErdoganaFoto: Profimedia

TRUMP U WASHINGTONU UGOŠĆUJE ERDOGANA: Nakon njegovih problematičnih izjava, demokrati i republikanci uzrujani zbog sastanka

Turci zategnuli odnose sa svima

U cijeloj priči ne pomažu niti ponovno zategnuti odnosi SAD-a i Rusije, kao niti loši odnosi Turske i Zapada, koji traju već dulje vrijeme, a sada su ponovno pogoršani. U ovakvoj konstelaciji odnosa, postoji bojazan da bi Turska mogla postati ruski saveznik.

Vedran Obućina, politički analitičar specijaliziran za Bliski istok, ističe kako Turska, kao članica NATO-a okuplja strateške suprotnosti, poput autoritarizma, nestabilnih saveza, jednostranosti i političkog islamizma.

“Ako postoji ‘problem Turske’, to će se sada pojaviti kao sve veći problem NATO saveza i prisiliti sve igrače da zauzmu stav. Turska je i razlog Macronova kontroverznog intervjua britanskom tjedniku The Economist 7. studenoga, u kojem je rekao da je NATO klinički mrtav. U svojoj tipičnoj hiperboličnoj modi, Trump je proglasio Tursku ‘velikim NATO saveznikom i strateškim partnerom SjedinjenihDržava širom svijeta’, a njihove su razgovore opisao kao ‘prekrasne i produktivne'”, navodi Obućina.

Podsjeća kako je u američkom Kongresu postojao otpor posjetu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Bijeloj kući te naveo primjer rezolucije kojom su masovna ubojstva milijun i pol Armenaca, koja je prije sto godina provelo Osmansko carstvo, proglašena genocidom. U sadašnjosti, prihvaćen je i prijedlog zakona kojim bi se nametnule sankcije Turskoj zbog nedavne okupacije sjevera Sirije, što su u State Departmentu ocijenili kao “ratne zločine i etničko čišćenje”.

OVAKO TEŠKE RIJEČI NITKO NIJE OČEKIVAO: ‘NATO je u stanju moždane smrti, više ne postoji koordinacija u donošenju odluka’

TRUMP PRENIO ERDOGANOV KOMENTAR NA MACRONOVU IZJAVU O NATO-U: ‘Vrlo je razočaran. Rekao je da je to neprihvatljivo’

Sankcije već postoje

Avdagić ističe kako američke sankcije Turskoj već postoje, ali teško mu je procijeniti što će se dogoditi ako Turska zaista kupi i implementira S-400 u svoj vojni sustav.

“Što se Turske tiče, određene sankcije od strane SAD-a zbog nabave S-400 već su na snazi, primarno u pogledu nabave aviona F-35 iz programa JSF. Koliko daleko može ići, prije svega, američka strana, ostaje za vidjeti. U tom smislu, treba reći kako je svojedobni pokušaj savezničke strane da odobrovolji Rusiju u pogledu instalacije proturaketnog štita na tlu Saveza završio s potpunim neuspjehom i nerealnim zahtjevima ruskih pregovarača, što daje naslutiti kako bi sličan pokušaj uspostavljanja svojevrsne tripartitne pregovaračke skupine vjerojatno doživio sličan ishod”, kaže sigurnosni analitičar.

TURSKA OFENZIVA U SIRIJI SVE JE SNAŽNIJA, WASHINGTON PRIJETI ANKARI: ‘Nanosite veliku štetu, suočit ćete se s razornim sankcijama’

TRUMP ODOBRIO OŠTRE SANKCIJE TURSKOJ ZBOG OFENZIVE PROTIV KURDA: Nizozemska zaustavila izvoz oružja; Što će sad Erdogan?

I S. Arabija želi S-400

Moguće je, smatra Avdagić, da u slučaju turske nabavke sustava i američkog nezadovoljstva ponuđenim jamstvima, bilateralni odnosi postaju još zaoštreniji, a odnose s Turskom bi mogle zahladiti i druge članice saveza. Nedavno je i Saudijska Arabija, najveći američki saveznik na Bliskom Istoku započela pregovore o uvjetima kupnje sustava S-400, no Obućina smatra kako ta kraljevina neće trpjeti toliki pritisak Washingtona, sve dok dijeli američke interese po regiji i dok im se ne protivi.

“Za sada, SAD se oslanja na Rijad kao svog glavnog saveznika na Bliskom istoku i među arapskim zemljama i neće bitno smanjivati ni vojnu suradnju. No, Rijad će nastojati ipak biti što je više neovisan u odnosima s drugim državama, posebno nakon što su europske zemlje odlučile da postave privremeni embargo na izvoz oružja u Saudijsku Arabiju. Utjecaj Rusije na Bliskom istoku raste i arapska je mudrost da se surađuje sa svima koji imaju udjela ili su sudionici političkih procesa u toj regiji. Najbolja takva suradnja ide preko kupovine oružja, ali i ne samo putem toga. Saudijci i druge petromonarhije s Rusijom razvijaju niz drugih gospodarskih suradnji, kao i energetske rasprave”, zaključio je Obućina.

Povratak na Net.hr