Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

GEOPOLITIČKE IGRE

RUSKI MEGAPROJEKT U EUROPI JE IPAK PROŠAO: Pariz je na kraju morao popustiti, Amerikanci ovime neće biti sretni

Njemačka snažno zagovara izgradnju ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 kako bi se energetski osigurala, dok je Francuska po pitanju bila skeptična. Ipak, postignut je sporazum oko regulacije Sjevernog toka 2

SAD već godinama nastoji spriječiti gradnju kontroverznog ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 u Europi, a činilo se da je u tome našao moćnu saveznicu, Francusku, istodobno stajući na put novom zbližavanju Pariza i Berlina, piše časopis Foreign Policy.

U petak se u Bruxellesu, u Vijeću Europske unije glasovalo o naizgled tajanstvenoj direktivi o primjeni tržišnih pravila EU-a na energetske projekte pokrenute u trećim zemljama, kakav je upravo Sjeverni tok 2. Ranije najave govorile su kako je Francuska odlučila podržati tu direktivu riskirajući bijes Njemačke koja je odlučna u tome da izgradi taj plinovod s Rusijom. To bi moglo dovesti do propasti projekta vrijednog 11 milijardi dolara koji je na samom vrhu prioriteta ruskog predsjednika Vladimira Putina.

No, Njemačka i Francuska su postigle dogovor o izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2. “Što se tiče plinske direktive, postigli smo sporazum i to je bilo moguće jer su Njemačka i Francuska blisko surađivale”, rekla je Angela Merkel na današnjoj presici. Kako piše ruski Sputnik, postignut je kompromis oko transporta plina.

Gradnja plinovoda ispod Baltičkog mora je već dobrano počela, a dogovor EU-a koji je završio kompromisom znači da će Njemačka ostati vodeći pregovarač na ovom projektu. Europska unija je dogovorila zaoštravanje regulacija na ovom plinovodu, ali ipak nisu usvojili planove koji bi ugrozili cijeli projekt.

FRANCUSKI UDARAC NJEMAČKOJ: Novom odlukom ugrozili završetak megaprojekta

Bruxelles želi da Moskva igra po energetskim pravilima EU-a

Promjena pravila, o kojoj se u Bruxellesu raspravlja više od godinu dana, mogla bi imati dalekosežniji utjecaj od ovog konkretnog ruskog projekta jer Bruxelles želi osigurati da u energetskom poslovanju treće zemlje, poput Rusije, igraju po pravilima EU-a. Bruxelles se pritom očito odlučio poslužiti jednim od omiljenih ruskih geopolitičkih oružja: korištenjem energenata za pritisak na zemlje u svome okruženju, naročito u srednjoj i istočnoj Europi.

“Ako (direktiva) prođe, Rusija više ne bi mogla igrati geopolitičke igre sa svojim plinovodima”, kazao je Alan Riley iz Atlantskog vijeća.

Plinovod Sjeverni tok 2 kontroverzan je od samoga početka, još otkako su 2015. godine Gazprom i nekoliko zapadnih kompanija najavili taj projekt kojim Moskva želi izgraditi drugi izravni pravac do svoga najvećeg europskog kupca plina, Njemačke. Rusiji je projekt itekako važan jer bi pravac tog plinovoda zaobišao Ukrajinu, koja je Moskvi postala nepouzdan partner za transport plina prema Europi.

I Berlinu taj projekt itekako odgovara jer bi udvostručio količinu dopremljenog jeftinog ruskog prirodnog plina koji joj je potrebniji nego ikad budući da je Njemačka odustala od ugljena i nuklearne energije.

Sjeverni tok 2 – prijetnja miru i sigurnosti u Europi?

Međutim, mnoge zemlje srednje i istočne Europe – o SAD-u da se i ne govori – duboko preziru taj projekt strahujući da bi udvostručio ne samo dopremu plina u Europu nego i energetsku ovisnost o Rusiji u vrijeme kada napetost između Moskve i Washingtona dosežu do razine iz doba Hladnog rata.

U projektu Sjevernog toka 2 najveću prijetnju vidi, pak, Ukrajina koja bi time doslovno bila odsječena od ruskih energetskih tokova te bila lišena zaliha, ali i milijardi dolara koje dobiva od tranzitnih pristojbi. I druge istočnoeuropske zemlje također strahuju da bi Sjeverni tok pružio Rusiji još veću mogućnost utjecaja na opskrbu plinom nego što ju je imala proteklih desetljeća.

“Poljska vidi Sjeverni tok 2 kao značajnu prijetnju miru i sigurnosti na europskom kontinentu s gledišta produbljivanja ovisnosti europskih zemalja o ruskoj energiji i izgledima za eskalaciju ruske agresije na Ukrajinu”, izjavio je prošloga mjeseca poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz.

Washignton se projektu Sjevernog toka protivi još od vremena administracije Baracka Obame, a otpor je postao još veći otkako je Donald Trump stupio na dužnost. Američki Kongres je 2017. usvojio novi paket sankcija Rusiiji koji prvi put obuhvaća i ruske energetske projekte, što je velika opasnost za zemlju čiji prihodi uvelike ovise o izvozu nafte i prirodnog plina. Američki su dužnosnici u više navrata upozoravali zapadne energetske tvrtke, ponajprije njemačke, koje s Gazpromom rade na projektu Sjeverni tok 2 da se suočavaju s rizikom sankcija.

POLJULJANA ENERGETSKA SIGURNOST? Istočno europske zemlje strahuju da će Sjeverni tok 2 naštetiti europskom tržištu plina

Nepotrebno politiziranje regulatorne uloge Bruxellesa

No, usprkos američkim pritiscima i rastućoj opoziciji u EU-u, projekt napreduje. Izgradnja plinovoda kojim bi se prirodni plin dopremao iz Sibira preko Baltičkog mora u Njemačku, započela je prošlog ljeta, a dovršetak se očekuje potkraj ove godine. “Direktiva EU-a primjenjivala bi se na dio plinovoda koji bi išao kroz Njemačku, a ne na cijeli projekt, no već i time se stvorio oblak nesigurnosti oko plinovoda”, kaže Katja Yafimava s Instituta za energetske studije u Oxfordu.

“Pokušaj usklađivanja s tržišnim pravilima EU-a, koji zahtijevaju da operateri plinovoda daju na raspolaganje svoju infrastrukturu i drugim dobavljačima, ne bi imao nikakvog smisla jer nema drugog plina koji bi se mogao spojiti i dopremati cijevima Sjevernog toka 2. Rusija bi mogla tražiti izuzeće od novih pravila, ali Bruxelles bi i dalje imao zadnju riječ ili bi mogao pokušati ograničiti količinu plina koju Rusija može prodati u Europi. Istodobno, primjena nove direktive na projekt koji je započet prošle godine zasigurno će rezultirati mukotrpnom pravnom bitkom”, smatra Yafimava.

No, direktiva je naišla i na kritike u samoj Uniji jer je mnogi smatraju nepotrebnim politiziranjem regulatorne uloge Bruxellesa. Naime, očito je da se nova pravila donose isključivo zbog ruskog projekta, dok su postojeći plinovodi za Europu iz Sjeverne Afrike izuzeti iz nje. “To je vrlo jasan znak politizacije regulacije EU-a što može potkopati povjerenje ulagača”, smatra Yafimava.

‘Ovime Unija samoj sebi puca u nogu’

U konzultantskoj tvrtki Arthur D. Little kažu da nova direktiva samo “dodaje birokraciju, neizvjesnost i troškove” i na kraju koncentrira previše moći u Bruxellesu, a na štetu nacionalnih vlada. I energetski stručnjaci nisu jedinstveni oko toga je li Sjeverni tok 2 potreban kako bi Europa osigurala pristupačne i jeftine energente ili je to geopolitička borba za jačanje ruskog utjecaja.

Američki dužnosnici u više su navrata pozvali Njemačku i druge europske zemlje da kupuju njen prirodni plin umjesto da povećavaju ovisnost o Rusiji. Ali, većina izvoza američkog prirodnog plina ide tankerima u Aziju, a ne u Europu i takav plin je mnogo skuplji. Osim toga, nemaju sve europske zemlje obalne plinske terminale. Ostali izvori alternativnog plina ili nisu dovoljni ili su jako udaljeni ili se tek istražuju, piše Foreign Policy.

Jedna do ključnih prednosti projekta Sjeverni tok 2 leži u tome što se proizvodnja prirodnog plina u Europi smanjuje, a potražnja raste. Ruski plin je blizu, ima ga u izobilju i jeftin je. “Po mom mišljenju, Sjeverni tok 2 zapravo je potreban ne samo za njemačku nego i za europsku plinsku sigurnost. Pokušavajući umjetno ograničiti uvozne kapacitete za ruski plin, Unija samoj sebi puca u nogu”, ističe Katja Yafimava s Instituta za energetske studije u Oxfordu.

SAD PRIJETI SANKCIJAMA EUROPSKIM TVRKAMA ZBOG RUSKOG PLINOVODA: ‘To trebate shvatiti kao jasnu poruku američke politike’

Tinjajući sukob Berlina i Pariza

Prije samo nekoliko tjedana Francuska i Njemačka su učvrstile svoje političko partnerstvo kako bi zajedno igrale vodeću ulogu u Europi, najavivši i tzv. Aachenski sporazum o produbljivanju bilateralne suradnje u nizu pitanja poput vanjske politike, obrane i trgovine.

No, da su te napetosti već počele govore vijesti iz njemačkih medija. Nedugo nakon što je Francuska obznanila svoj stav o Sjevernom toku 2, francuski predsjednik Emmanuel Macron otkazao je zakazani nastup na ovogodišnjoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje se trebao obratiti zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Ipak, na kraju je došlo do kompromisa.

TRUMP SE ŽESTOKO OBRUŠIO NA NJEMAČKU: ‘Rusima godišnje plaćaju milijarde, a od nas očekuju da ih od Rusa branimo’

‘SAD želi natjerati partnere da kupuju njihov skupi plin’

Moskva se, pak, nada kako će države Europske unije riješiti svoje nesuglasice oko izgradnje ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj, te vjeruje kako će taj projekt pridonijeti svim europskim državama, objavio je u petak Kremlj. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je kako Rusija namjerava nastaviti rad na projektu i smatra da je taj plinovod najsigurniji način dostave plina Europi. Projekt provodi ruski plinski div Gazprom u suradnji sa zapadnim partnerima Uniperom, Wintershallom, Engiejem, OMV-om i Shellom.

Washington između ostalog kritizira taj projekt i zbog unosnih tranzitnih naknada koje bi Ukrajina izgubila njegovom gradnjom, što bi Kijev moglo dovesti u ranjiviju poziciju u budućnosti, pa je Trump sredinom siječnja optužio Njemačku da je talac Moskve. Kremlj optužuje Washington da se protivi projektu kako bi osigurao prodaju američkog plina Europi. SAD pokušava “natjerati europske partnere da kupuju američki plin koji je oko 30 posto skuplji”, a to “ne odgovara tvrdnjama o poštenom natjecanju”

HRVATSKA SE NAŠLA USRED ŽESTOKE BORBE AMERIKE I RUSIJE: Orban je u Zagrebu poslao brutalno jasnu poruku. Je li ju Plenković čuo?

Povratak na Net.hr