Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BRUTALNE MULJAŽE

RAD U NJEMAČKOJ: Hrvat pokazao drugu stranu medalje – doživio je nevjerojatno izrabljivanje i ponižavanje

Brojni Hrvati odlaze trbuhom za kruhom u Njemačku, a mnogi od njih posao pronalaze u sektoru građevinarstva. Međutim, bilo da su u tu zemlju stigli sami ili su ih tamo poslale njihove tvrtke iz Hrvatske, mnogi se žale na loše uvjete rada te neisplatu plaća.

Za takve je otvoreno savjetovalište u Zagrebu, piše Deutsche Welle.

Stolar i radnik na različitim poslovima u graditeljstvu, Miljenko Delija, prepričao je svoje iskustvo.

‘Radio sam u Düsseldorfu otprilike tri mjeseca, potkraj prošle godine, poslala nas naša firma iz Zagreba. Oko 39 tisuća kuna još mi nije isplaćeno za taj rad, a dužni su i mojim kolegama, bilo nas je ukupno petorica. Još uvijek pokušavamo doći do svog novca, ali dosad nas nitko nije uzimao u obzir’, ispričao je Delija koji je prisiljen tražiti pomnoć novootvorenog Savjetovališta za upućene radnike pri centrali Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

U transferu često nestanu radnička prava, pa čak i zarada detaširanih radnika.

Muljanje s cijenama satnica

‘Naši nisu baš ni znali kako to ide, niti su previše vodili računa. Nijemci su zatim počeli muljati s cijenama satnica, sve su prihvaćali i svašta obećavali. Treći mjesec smo radili po 14 sati dnevno, nedjeljom također, pa su nam najavili i božićnice i druge nagrade, ali na kraju nije plaćeno ništa od toga.

Radili smo na dva gradilišta, suha gradnja–knauf, interijeri. Velika zgrada je bila, pet katova. Podizvođač preko kojeg smo sudjelovali u tome zove se Stollenwerk. Na početku smo dobili nešto novca i potpisali da nismo plaćeni ispod minimalca. Sad ne možemo dobiti ni kopije tih izjava da bismo lakše pravnim putem došli do svojih prava. A ni naša firma nam nije dala ugovore za rad vani’, ispričao je Delija.

Doživio je i da se mora micati pred njemačkim radnicima.

‘Situacija, recimo, bude takva da mi nešto radimo, a onda dođu Nijemci da završe neki dio svog posla. I nas samo otprave van, dok oni rade. Ako pak radimo i dođu Ukrajinci, ne moramo se micati, kao ni Ukrajinci nama’, ispričao je Delija o dvostrukim mjerilima.

Velike prepreke za ostvarivanje prava radnika

Premda itekako postoji osnova za utjerivanje zaslužene plaće pravnim načinima, svjestan je da bi ta zalaganja mogla potrajati.

‘Prepreke su različite i neočekivane. Obrasci nisu dorečeni, zakoni između država su neusklađeni, po raznim pojedinostima. Mogućnosti za lov u mutnom, kao što su to nama poslodavci napravili, široke su i mnogobrojne. Oni znaju da ljudi nemaju novca i da moraju raditi čak i kad su okolnosti nepouzdane. To se stalno događa, no prava nas radnika su nevažna vlastima, pa je tako i jedan moj prijatelj već dvaput doživio ovakvu situaciju’, ispričao je Delija.

Savjetovalište za upućene radnike ima za cilj donekle kompenzirati ovakvu neravnotežu iz sindikalne perspektive, uz korištenje potencijala EU-a. Ured je otvoren uz pomoć novca koje je osigurao EU, odnosno u sklopu projekta ‘Pravedno upućivanje: europska sindikalna mreža za pravedne radne uvjete upućenih radnika’.

Informirajte se prije potpisivanja ugovora

Pravna savjetnica Sunčica Brnardić objasnila je kako se otvaranjem savjetovališta želi potaknuti radnike da se o svojim pravima informiraju već prije potpisivanja ugovora, ali i da se preokrene trend netraženja pomoći zbog uvjerenja da se tu ionako ne može postići – ništa.

‘Osim što se takvi radnici nalaze u kompleksnom pravnom statusu, gdje se osim hrvatskog prava na njih primjenjuju i neke odredbe zemlje EU-a u kojoj obavljaju privremeni rad, a o čemu često nisu informirani, iskustva sličnih savjetovališta u Njemačkoj pokazuju da se radnici nerijetko susreću s problemima koji se tiču isplate plaće, neuplaćivanja doprinosa te loših i neadekvatnih uvjeta rada i boravka u stranoj zemlji’, rekla je Brnardić te dodala kako još nema dovoljno materijala za usporedbe iskustava upućenih hrvatskih radnika u različitim državama EU-a.

Kako doznaje Deutsche Welle, sankcioniranje kršenja ovisit će o radnopravnom zakonodavstvu zemlje u kojoj se rad obavlja, o kapacitetima inspektorata rada u toj zemlji, pa i o tome koliko efikasnu suradnju ostvaruju inspektorati te zemlje i RH.

Povratak na Net.hr