Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

'KRIM-EFEKT'

PUTIN TRAŽI NOVI KRIM: Pet godina nakon aneksije, ruski predsjednik je u velikom problemu. Analitičar upozorava na mogući scenarij…

Aneksija poluotoka Krima u ožujku 2014 godine izazvala je dotad rijetko viđeni val euforije u Rusiji, a popularnost Vladimira Putina narasla je tada na više od 80 posto. U međuvremenu se oduševljenje sleglo, a Putinova popularnost vratila se na razinu prije tog čina

Prošlo je pet godina otkako je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim,a  taj je potez uzdigao u nebesa popularnost Vladimira Putina među Rusima. Međutim, taj je efekt prošao i danas je Krim u Rusiji skoro zaboravljen.

Prije pet godina Rusi su u velikoj većini bili u krimskom zanosu, a analitičari su govorili o aneksiji tog poluotoka kao alatu za podizanje Putinove popularnosti nazivajući to i “Krim-efektom”. Danas, međutim, analitičari o tome govore u prošlom vremenu, a ispitivanja javnog mnijenja u Rusiji pokazuju da se Putinova popularnost vratila na razinu prije ankesije Krima, piše Deutsche Welle.

‘Ljudi su bili opijeni, imali su osjećaj da je sve moguće’

Prije pet godina teško naoružani muškarci u zelenim uniformama bez oznaka preuzeli su kontrolu nad Krimom. Potom je 16. ožujka 2014. godine ruska vlada organizirala protuzakoniti referendum na teritoriju Ukrajine, a iako međunarodna zajednica nije priznala rezultat tog referenduma, Putin je 18. ožujka 2014. godine proglasio “priključenje” Krima Rusiji. To je u Rusiji izazvalo rijetko viđen val euforije. Putinova popularnost narasla je na više od 80 posto, s tim da je i dotad iznosila visokih 60 posto.

“To se može usporediti s opijenošću. Ljudi su tada imali osjećaj da je sve moguće i da je sve dozvoljeno. Bili su opijeni ponovno pronađenom veličinom. Osjećaj zabrinutosti je splasnuo”, kaže za Deutsche Welle Nikolaj Petrov s Ruske visoke škole za ekonomiju u Moskvi.

Konstantin Gaase iz moskovskog Carnegie Centra smatra da je “Krim-efekt” bio jednokratan i neusporediv s drugim događajima u ruskoj povijesti. Također kaže kako bi pokušaj ponavljanja tog efekta propao.

“Krim-efekt nije ograničen na propagandu. Aneksija Krima mnogima je dala mogućnost da otvoreno izraze ono što se prije nisu usudili”, kaže Gaase.

EUROPSKA UNIJA U STRAHU OD RUSIJE: ‘Aneksija Krima je sigurnosni problem za sve u Europi’

Putinov ‘patriotski bonus’ se istopio

Aleksej Titkov iz nevladine organizacije Inicijativa za civilno društvo kaže kako postoje dvije skupine Rusa koji su prije pet godina podržali Putinov potez na Krimu.

“Jedni si vrlo poletni kada je riječ o ratnim temama i naginju radikalnim svjetonazorima. Drugi su oprezniji i pragmatičniji i upravo su se među njima dogodile najveće promjene proteklih godina”. smatra Titkov.

Deutsche Welle piše kako se Putinov “patriotski” bonus u proteklih pet godina istopio, a nakon najave mirovinske reforme prošloga ljeta, podržava ga oko 64 posto ruskih građana. Eksperti tvrde da je djelomično otrježnjenje među građanima započelo već i ranije.

“Broj ljudi koji vjeruju da sankcije samo štete počeo je rasti već potkraj 2014. godine. Kada su ruske vlasti 2015. javno uništile ilegalno uvezene namirnice, to je brojne Ruse neugodno iznenadilo. Oni su doduše i dalje podržavali vanjsku politiku Kremlja, no ipak su osjećali da stanje postaje sve lošije”, kaže Titkov.

NAPETOST NA VRHUNCU NAKON INCIDENTA KOD KRIMA: Ukrajinski predsjednik proglasio izvanredno stanje

Krim više nije tema, ali je veliki problem

Nova etapa u razvoju ruskog društva još nema jasne obrise, ali uočljive su određene karakteristike: razočaranje, novi način vrednovanja stvari i frustracija.

Kremlj do sada nije pronašao nešto što bi moglo nadomjestiti “Krim-efekt”. Titkov smatra da bi raspoloženje među stanovništvom podigla borba protiv korupcije prema scenariju kakav je viđen u Singapuru i Kini.

“Ipak, vlastodršci iz različitih razloga to ne mogu provesti pa se ograničavaju na pojedinačne slučajeve, na figure bez posebnog nacionalnog značaja poput guvernera i gradonačelnika“, ističe Titkov.

U Rusiji je prestala i društvena rasprava o anektiranom poluotoku, no ona istinski nikada nije ni bila vođena. Većina Rusa aneksiju Krima prihvatila je kao datost.

“Čak je i oporba skoro prestala govoriti o tome”, kaže Konstantin Gaase.

Jedan od najčuvenijih kritičara ruske aneksije Krima bio je bivši vicepremijer i jedan od bliskih suradnika bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, Boris Njemcov, koji je ubijen 2015. godine.

Analitičar Konstantin Gaase u razgovoru za Deutsche Welle ističe da je pitanje pripadnosti Krima “za međunarodni pravni sustav još uvijek aktualno i bolno” te bi moglo, kaže, biti jedan od najvećih problema ruskog društva i država u idućih dvadesetak godina.

OMRAŽEN NA ZAPADU, OBOŽAVAN U DOMOVINI: ‘Putin je kao zrcalo u kojem svatko može vidjeti što želi’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr