Stručnjaci nisu sigurni treba li se upuštati u pregovore s ISIS-om ili ne
Za neke su pregovori neprihvatljivi, drugi kažu da se mogu uzeti u obzir
Islamska država (ISIS) danas je brutalnija, sofisticiranija i moćnija nego što su mnogi predviđali, a vojne akcije dosad su imale samo ograničen uspjeh u borbi protiv ove ekstremističke organizacije. Neki su stoga predložili drugačiji pristup: pregovaranje. Neki smatraju da ideju pregovora potpuno neprihvatljivom, drugi kažu da je vrijeme da se makar uzme u obzir. Četvero stručnjaka iznijelo je za BBC svoje stavove o pregovorima s ISIS-om.
1. ‘Problem će se u jednom trenutku morati rješavati političkim putem’
Jonathan Powell bio je glavni pregovarač britanske vlade u Sjevernoj Irskoj tijekom mandata Tonyja Blaira.
“Ako želite uništiti Islamsku državu, to nećete uspjeti iz zraka. A izgleda da nitko sa Zapada nije spreman poslati svoje ljude na teren. Dakle, ne postoji vojna strategija za uništavanje ISIS-a. Mora postojati politička strategija. Po mom mišljenju, onda bi uključivala pregovore s njima”, misli Powell.
“Ako sukobi koje sam proučavao tijekom posljednjih 30 godina nešto znače i ako ISIS ima političku podršku, završit ćemo razgovarajući s njima. Možda će oni nestao kao snijeg u proljeće, ali povijesno je vrlo mala mogućnost da se to dogodi u ovim okolnostima. Moja je pretpostavka da postoji politička podrška. A čini se da je ideja radikalnih islamista, bilo da se radilo o Al-Qaedi ili ISIS-u, toliko utemeljena da to predstavlja problem koji ćemo u nekom trenutku morati rješavati politički, ne jednostavno oružanom silom”, kaže Powell i dodaje da sad nije trenutak ni za prestanak borbe ni za početak pregovora, nego za pripremanje terena uspostavom osnovne komunikacije.
2. ‘Nije vrijeme i nikad neće biti vrijeme za razgovore s ISIS-om’
Qais Qasim je novinar koji živi u Bagdadu. Zadnjih godinu dana pratio je priču o ISIS-u i razgovarao s onima koji su pobjegli iz gradova i sela pod kontrolom ISIS-a. “Oni nisu politička skupina, oni su kriminalna grupa. Oni koriste samoubilačke napade i bombardiranja umjesto riječi. Oni nemaju političkih zahtjeva”, smatra pak Qasim.
“Ne mogu pronaći nikoga ovdje u Bagdadu tko bi bio voljan razgovarati s ISIS-om. Nitko nije voljan dati ISIS-u legitimitet. A ako se dogodi, ISIS će to smatrati znakom slabosti iračkih sigurnosnih snaga. Ljudi u Bagdadu jako su optimistični oko iračkih snaga i ponovnoj izgradnji tih snaga”, kaže Qasim.
“Nije vrijeme i nikad neće biti vrijeme za razgovore s ISIS-om. Ni danas, ni sutra, ni za pet godina zato što su oni kriminalci. Ne možeš pregovarati s divljacima kao što su borci ISIS-a. Ne može dopustiti kriminalcu da se izvuče sa svojim zločinom”, misli Qasim.
3. ‘Pali smo u zamku tretiranja ISIS-a kao jedinstvene snažne grupe’
https://www.youtube.com/watch?v=W1zGJApfbDc
Mina al-Oraib je pomoćnica glavnog urednika Asharq Alawsat, arapskih novina u Londonu.
“Ne vjerujem da je vrijeme za razgovor s onima koji su u vodstvu ISIS-a jer se nema o čemu s njima razgovarati, bili su vrlo jasni oko toga. Postoje različite skupine koje su došle pod okrilje ISIS-a u različitim zemljama, bilo da se radi o Iraku, Siriji ili nekoj trećoj zemlji, koje su s ISIS-om ili iz političkih razloga ili zato što su osjećale da su gurnute u kut u kojem nisu imale nijednu drugu vojnu opciju. To su ljudi s kojima vrijedi razgovarati”, smatra al-Oraib.
“Pali smo u zamku tretiranja ISIS-a kao jedinstvene snažne grupe. To je zapravo pobjeda propagande ISIS-a, koju smo omogućili svi mi koji govorimo da smo protiv njih. Mislim da je jako, jako važno da razmotrimo te podjele i uspijemo vratiti te ljude natrag”, kaže al-Oraib.
4. ‘Vrijeme je da vidimo tko je spreman uključiti se u humanitarna pitanja’
Michael Semple radio je u Afganistanu 18 godina kao humanitarani radnik UN-a i EU-a. Bio je jedan od rijetkih koji su bili uključeni u pregovore s visokim talibanskim predstavnicima.
“Mislim da bi netko tko bi sad predložio političke pregovore bio smatran glupim i s jedne i s druge strane. Mislim da ISIS ne bi povjerovao u to niti da bi zemlje u regiji ili SAD to povjerovale i prihvatile”, smatra Semple.
“Ipak, postoji vrlo važna humanitarna potreba i mislim da je vrijeme da vidimo tko je u Islamskoj državi spreman uključiti se u humanitarna pitanja i stvari učini malo boljima”, kaže Semple. Milsim da bi taj dijalog morao biti vrijedan sam po sebi… ne u odnosu na nadu za nekim eventualnim kasnijim političkim progresom. Odnosi i povjerenje, koji će biti izgrađeni tijekom tog humanitarnog dijaloga, mogu poslije biti iskorišteni kad dođe pravo vrijeme za neku vrstu političkog angažmana”, zaključuje Semple.