Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos dobio je prestižno priznanje zbog potpisivanja povijesnog mirovnog sporazuma s gerilcima FARC-a kojim bi nakon 52 godine trebao biti okončan najdulji oružani sukob u Latinskoj Americi, ali su ga birači odbili na referendumu u nedjelju jer su ga smatrali preblagim prema pobunjenicima.
Santos je nagrađen zbog svojih odlučnih napora da privede kraju građanski rat koji traje više od pola stoljeća, objavio je norveški odbor za dodjelu te nagrade. On je inicirao pregovore koji su kulminirali potpisivanjem mirovnog sporazuma između vlade i gerilaca FARC-a, navodi se u obrazloženju.
Novčani dio nagrade iznosi osam milijuna švedskih kruna (6,24 milijuna kuna).
Priznanje kolumbijskom narodu
Santos je obećao da će oživjeti mirovni plan unatoč neuspjehu na referendumu, rekla je predsjednica odbora Kaci Kullmann. Glasači nisu rekli 'ne' miru, rekli su 'ne' aranžmanima iz sporazuma, objasnila je Kulmann.
"Tim je važnije da strane iz sporazuma koje predvode predsjednik Santos i vođa gerilaca Rodrigo Londono (poznat kao Timošenko), nastave poštivati prekid vatre", rekla je Kullmann.
Nagradu Santosu treba gledati i kao priznanje kolumbijskom narodu, onima koji su pridonijeli mirovnom procesu i predstavnicima bezbrojnih žrtava rata, dodala je predsjednica odbora.
Opet promašene prognoze
Kolumbijski građanski rat, jedan od najduljih građanskih ratova u modernoj povijesti, odnio je 250 tisuća života i raselio šest milijuna ljudi.
Analitičari su prije referenduma bili uvjereni da će kolumbijski mirovni sporazum dobiti Nobelovu nagradu, ali su nakon objave rezultata toga plebiscita bili uvjereni da za to više nema nikakvih izgleda. I već kao po običaju, još su jednom promašili u prognozi.
Tko je Juan Manuel Santos?
Santos i Timošenko dolaze iz različitih svjetova: jedan je bogati biznismen koji je postao političar, a drugi je dečko iz unutrašnjosti koje se pretvorio u lidera marksističkih gerilaca.
Santos je kao ministar obrane od 2006. do 2009. vodio veliku ofenzivu protiv Kolumbijskih oružanih revolucionarnih snaga (FARC). Kad je postao predsjednik 2010. promijenio je taktiku i počeo pregovarati.
"Rat mu je bio sredstvo za ostvarenje mira", kaže njegov savjetnik Mauricio Rodriguez. "Oslabio je FARC kako bi ih prisilio da sjednu za pregovarački stol", dodao je. Za sve to trebalo je "hrabrosti, odlučnosti, upornosti i mnogo strategije - to su sve Santosove vrline", naglašava Rodriguez.
Iako su se neki njegovi bivši suradnici žestoko protivili pregovorima, Santos je uložio svoje predsjedništvo u mirovni proces. "Ne tražim pljesak. Samo želim učiniti pravu stvar", rekao je tada. Predsjednički izbori 2014. smatrali su se stoga referendumom o pregovorima. Santos je uspio, osvojio je drugi mandat.
Rođen je u kolovozu 1951. u Bogoti u bogatoj, moćnoj obitelji ukorijenjenoj u kolumbijsku politiku. Jednom se politički opisao kao "krajnji centar". Završio je ekonomski fakultet u Londonu, a karijeru je počeo kao novinar prateći sandinističku revoluciju u Nikaragvi. Kasnije se okrenuo politici.
Kome idu Nobelove nagrade za mir?
Švedski znanstvenik i industrijalac Alfred Nobel stekao je golemo bogatstvo izumom dinamita i odlučio ga iskoristiti za ustanovljenje danas najprestižnijih svjetskih nagrada, koje su po njemu i nazvane.
Nobel je u svojoj oporuci 1895. godine naložio da se njegovo bogatstvo iskoristi za nagrađivanje "onih koji su u prethodnoj godini najviše pridonijeli čovječanstvu".
Nagrada za mir bit će uručena "osobi koja je učinila najviše na bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa", napisao je Nobel.
Nagrada za mir jedina je od šest nagrada o kojoj se odlučuje u Norveškoj. Nobel je želio uključiti Norvešku u svoju inicijativu jer su Norveška i Švedska u to doba bile udružene u zajedničku državu.
Prošle godine nagradu je dobio Tuniški mirovni kvartet.
