OPASNI VIRUSI NAPADAJU

PRIJETE NAM NOVE PANDEMIJE, ZA NEKE OD NJIH COVID JE ‘MALA BEBA’: Objavljena lista najopasnijih, među njima je i ‘Bolest X’

Sve navedene bolesti mogu predstavljati veliku prijetnju što zbog njihova “epidemijskog potencijala”, što zbog nedostatka adekvatnih mjera

Pandemija Covida-19 prije godinu dana život nam je okrenula naglavačke, a pod posebnim mjerama živimo i dandanas. Prokuženost, sve veći broj cijepljenih i dolazak toplijeg vremena ulijevaju nadu da ćemo stvari uskoro staviti pod kontrolu i vratiti se normalnom životu, ali pitanje je dokad?

Neki znanstvenici već upozoravaju da bi sljedeća pandemija mogla biti gora od kuge koja je ubila 75 milijuna ljudi te da bismo se s velikim zdravstvenim krizama mogli suočavati svakih pet godina.

“Čovječanstvo se mora pripremiti za još goru pandemiju od ove”, upozorila je i dr. Melanie Saville, šefica britanskog centra za istraživanje i razvoj cjepiva CEPI.

A koja je to sljedeća bolest koja bi nas mogla ugroziti možda i gore od Covida? Možda jedna od njih osam koju je na listu najvećih prijetnji čovječanstvu stavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

 

Dužnosnici WHO-a listom žele skrenuti pozornost i odrediti prioritete za znanstvena istraživanja kako bi se što prije razvili lijekovi i cjepiva. Sve navedene bolesti mogu predstavljati veliku prijetnju javnom zdravlju što zbog njihova “epidemijskog potencijala”, što zbog nedostatka adekvatnih mjera borbe protiv njih.

Pogledajmo sada što to, prema mišljenju WHO-a, u budućnosti prijeti cijelom planetu:

Nipah virus

Ovaj virus opisuju kao jednu od najvećih prijetnji jer već sada mutira i 75 puta je smrtonosniji od Covida-19. Do prijenosa na čovjeka dolazi kada šišmiši svojim urinom ili slinom kontaminiraju voće koje se potom konzumira neoprano ili neoguljeno. Moguć je prijenos i s čovjeka na čovjeka. Virus koji uzrokuje povraćanje, upalu pluća, nateknuće mozga i epileptične napadaje otkriven je 1998. godine u Maleziji. Stopa smrtnosti kreće se između 40 i 75 posto. Posebno zabrinjava dugo inkubacijsko razdoblje koje može trajati do 45 dana. WHO poziva na hitnu akciju jer je tijekom epidemija u Indiji i Bangladešu smrtnost bila iznimno visoka.

BILL GATES JE 2015. PREDVIDIO PANDEMIJU, A SADA UPOZORAVA: ‘Stiže nešto 10 puta gore od Covida, svijet nije spreman’

Zika

Epidemija ovog virusa širila se po američkom kontinentu tijekom 2015. i 2016. godine iako se virus prvi put pojavio u jednoj šumi u Ugandi. Simptomi zaraze su temperatura, osip, glavobolja i bol u mišićima… Dobra vijest je što su smrti uzrokovane ovom infekcijom iznimno rijetke. No, najpogubniji utjecaj virus ima na trudne žene koje ako se zaraze, u nekim slučajevima, mogu roditi dijete s promijenjenim oblikom glave ili nekim drugim defektima. Vjeruje se da je virus potekao od majmuna, a najčešće ga na ljude prenose komarci. Virus se može prenijeti i seksualnim odnosom, i to sa zaraženog muškarca na ženu. WHO je prošloga tjedna pozvao stručnjake na razvoj strategije za borbu protiv ove bolesti.

Ebola

Opasna infekcija, koja je u razdoblju od 2013. do 2016. na zapadu Afrike ubila 11.300 ljudi, ponovno izaziva zabrinutost na tom kontinentu. Gvineja je i službeno objavila kako se ponovno bori s epidemijom dok je Bijela kuća upozorila na katastrofalne posljedice dođe li do nove eksplozije broja zaraženih. Virus koji, pretpostavlja se, potječe od šišmiša ima pet sojeva, a njih četiri mogu zaraziti ljude. Smrtnost je do čak 90 posto, ovisno o soju, a oni koji prežive bore se s teškim posljedicama. Simptomi zaraze ebolom uključuju krvarenje iz očiju, ušiju, nosa i usta kao i temperaturu, glavobolje i bol u mišićima.

Hemoragijska groznica Krim-Kongo

Smrtnost od ovog virusa je 40 puta veća nego u slučaju Covida. Bolest je uočena u Africi, na Balkanu, Bliskom istoku i Aziji. Čovjek se može zaraziti u kontaktu sa zaraženom stokom ili jedući njihovo zaraženo meso. Simptomi zaraze su visoka temperatura, povraćanje, proljev, a ponekad se javlja i tamni osip. Može doći i do otkazivanja bubrega i jetre, a virus čovjeka može ubiti za samo pet dana. WHO upozorava kako virus ima epidemiološki potencijal i visoku smrtnost.

Lassa groznica

Virus je otkriven 1969. godine u Nigeriji, a na ljude se prenosi kontaktom s mišjim izlučevinama. Simptomi zaraze su visoka temperatura, krvarenje desni i nizak krvnih tlak. U nekim slučajevima može doći i do gubitka sluha. Procjenjuje se da od infekcije Lassom godišnje umre oko 5000 ljudi, a stopa smrtnosti slična je kao kod Covida. WHO je pozvao na hitnu akciju jer se zaraza širi dijelovima Afrike, osobito u bolnicama koje nemaju adekvatnu zaštitnu opremu i mjere kontrole.

MERS i SARS

Baš kao i Covid, za SARS se također vjeruje da je potekao od šišmiša u Kini. MERS se pak vjerojatno proširio sa šišmiša na deve i ljude, a prvi put je uočen u Saudijskoj Arabiji. Oba virusa predstavljaju veliku prijetnju za čovječanstvo jer mogu izazvati epidemije većih razmjera. WHO upozorava da MERS ima visoku stopu smrtnosti te da je potrebno osmisliti strategiju borbe. SARS je već uzrokovao globalnu epidemiju od 2002. do 2004. godine kada je ubio 774 osobe.

Groznica doline Rift

Virus može inficirati mozak što dovodi do glavobolja, zbunjenosti, a kod nekih ljudi može uzrokovati probleme s jetrom pa čak i sljepoću. Čovjek se može zaraziti u kontaktu sa životinjama. Virus je dobio ime po mjestu u Keniji gdje je otkriven 1931. godine kada se ustanovilo da je njime zaražena jedna ovca. Zasad nije zabilježen slučaj prijenosa s čovjeka na čovjeka, a 2000. godine prvi put se proširio izvan Afrike. Uočili su ga tada u Saudijskoj Arabiji i Jemenu.

Kako će izgledati svijet nakon korone? Povijest velikih bolesti krije neke odgovore

Bolest X

Ovo je skriveni neprijatelj WHO-a, virus koji nazivaju imenom ‘Bolest X’. Riječ je zapravo o, kako kažu, patogenu koji je zasad nepoznat, ali može uzrokovati bolesti kod ljudi. Znanstvenici procjenjuju da je na planetu oko 1,67 milijuna nepoznatih virusa, a od toga njih oko 827.000 bi moglo zaraziti čovjeka ili životinje. Kako ljudska populacija raste i sve više prodire u životinjska staništa, raste i rizik prijenosa bolesti sa životinja na ljude. A takvih primjera u prošlosti već je bilo, a i Covid-19 dokaz je da prijenos virusa sa životinja na čovjeka može dovesti do epidemije globalnih razmjera.

Povratak na Net.hr