Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

A MOŽDA IM BUDE JOŠ I GORE...

ZEMLJA BEZ BUDUĆNOSTI? Potresne ispovijedi života u beznađu: ‘Kakva škola, djeca moraju raditi. Bez njih ne bi preživjeli…’

Pod otežanim sigurnosnim uvjetima danas se u Afganistanu održavaju predsjednički izbori. No, Deutsche Welle se pita hoće li se išta promijeniti u zemlji u kojoj već desetljećima vlada teror, neimaština i besperspektivnost?

U jednoj prašnjavoj ciglani desetogodišnji Kamran slaže cigle na hrpu. Sunce nesmiljeno prži, ali dječak mora raditi kako bi pomogao svojoj obitelji da preživi. U ciglani radi zajedno s ocem. Školu ne pohađa već neko vrijeme. Kamran ima šestero braće i sestara. U kući, otkako im je umro otac, Kamranov ujak, živi i još nekoliko sestrična i bratića.

Kakva škola, djeca nemaju vremena za to. Moraju raditi

“Djeca odmah nakon jutarnje molitve odlaze na posao. Nema vremena za školu. Bez pomoći djece ne bismo mogli preživjeti. Vreća brašna košta 18 dolara”, govori Kamranov otac Atikulah za DW.

Foto: Profimedia, Zuma Press, Ahmad Massoud

No, ova priča u Afganistanu nije usamljena. Prema ispitivanju američkog instituta Gallup 85 posto Afganistanaca živi u siromaštvu. To je najviša zabilježena vrijednost od početka ispitivanja 2001.

“Više od polovice stanovništva Afganistana na raspolaganju nema jedan dolar po danu za preživljavanje”, kaže Shubham Chaudhuri iz Svjetske banke.Istraživanje Gallupa zaključuje da je život u Afganistanu ispunjen “beznađem”za što je kriva loša sigurnosna situacija, politička nestabilnost i nedostatak međunarodne potpore. Situacija se, kako piše Deutsche Welle, neće promijeniti ni nakon predsjedničkih izbora.

‘Živimo poput robova’

U ciglani radi i cijela obitelj Jana Aghe. On i njegova četiri sina tako mogu po danu zaraditi od 12 do 18 dolara. “Cijelo vrijeme razmišljamo o tome kako da spojimo kraj s krajem. Živimo poput robova”, kaže 65-godišnji Agha.

Za katastrofalnu situaciju je krivo ne samo desetljetno ratno stanje u zemlji nego i suša koja uništava žetvu u svim dijelovima zemlje. Prema podacima Ujedinjenih naroda, suša je stotine tisuća Afganistanaca natjerala na migracije unutar vlastite zemlje. Mnogi poljoprivrednici su prešli na uzgoj opijuma koji se koriti u proizvodnji heroina za zapadna tržišta.

“Nitko nije sretan zbog opijuma. Vlada uvijek iznova kaže da ne bismo trebali uzgajati mak, ali što nam drugo preostaje. Ja sam se htio obrazovati, ali moram pomagati u žetvi”, kaže Mohamed Ahmad s juga provincije Kandahar.

Foto: Profimedia, Alamy, Universal Images Group Limited / Alamy

U ovom dijelu zemlje radikalno islamistički talibani još nisu na vlasti ali je samo pitanje vremena kada će zauzeti i ovu provinciju. Prema podacima Američkog ureda za obnovu Afganistana jedan od razloga za uspjeh talibana je i smanjivanje Afganistanske vojske. Samo ove godine je zabilježeno 10 posto vojnika manje. Razlog za ovo “smanjenje” je tipično za Afganistan koji, kako kaže Thomas Ruttig iz Afghanistan Analyst Network-a, stenje pod korupcijom.

Situacija bi se za Afganistance u budućnosti mogla dodatno pogoršati

“To funkcionira ovako: predvodnici vojne jedinice prijavljuju veći broj vojnika, a razliku u vojničkim plaćama zadržavaju za sebe. To omogućava i visok stupanj fluktuacije unutar vojnih snaga”, kaže Ruttig.

Međunarodne institucije su već odavno upoznate s problemom, no afganistanske vlasti tvrde da nema nepravilnosti. Ruttig smatra da je i munjevit proboj talibanskih snaga povezan i s činjenicom da je na terenu mnogo manje afganistanskih vojnika nego što to govore službeni podaci. Sigurnosne snage u zemlji ionako već dulje vrijeme nisu u stanju skrbiti za sigurnost u zemlji. Situacija bi se mogla dodatno pogoršati u slučaju da SAD, kako to najavljuje Bijela kuća, povuče svoje vojnike iz zemlje.

Sve ukazuje na to da bi se situacija za Afganistance u budućnosti mogla dodatno pogoršati. To se već ovelike osjeti u glavnom gradu Kabulu kojeg posljednjih tjedana potresaju teroristički napadi talibana.

Dječak (12): Otac je poginuo. Sad se ja moram brinuti za majku i sestru

Za djecu poput 12-godišnjeg Zabihulu koji cijeli dan čisti cipele na jednom kabulskom križanju za dnevnicu od jednog eura, je situacija posebice teška. Njegova životna priča nalikuje pričama tisuće druge djece. “Moj otac je poginuo i sada se ja moram brinuti za majku i sestru”, kaže. Želja mu je da se vlada i talibani dogovora kako “ne bi bilo ubijanja”.

Foto: Profimedia, Zuma Press, Xinhua Kabul

Prema podacima UN-a prošle godine je zabilježen najveći broj civilnih žrtava od vojne intervencije Zapada prije 18 godina. “3.804 civila je ubijeno prošle godine među kojima je i rekordni broj djece, njih oko 1.000”, kaže Richard Bennett iz UN-a.

No ako talibani, koji djevojčicama zabranjuju pohađanje škole, ponovno dođu na vlast, projekata poput bibliobusa organizacije Karmagz više ne bi bilo. “Obrazovanje je najvažnije”, kaže Frešta Kerim, inicijatorica projekta. Među korisnicima ove pokretne knjižnice su i 11-godišnja Susana. Nju bi mogla zadesiti sudbina mnogih mladih Afganistana. Prema podacima UNESCO-a Afganistan spada među zemlje s najvišim postotkom nepismenih na svijetu. Među starijima od 15 godina samo 3 od 10 građana je pismeno. To se pokazalo i prilikom vrednovanja napretka integracije izbjeglica u Njemačkoj. Mnoge izbjeglice iz Afganistana prepreku jezičnih tečajeva nisu u stanju savladati upravo zbog nepismenosti.

Objava konačnih rezultata izbora tek 7. studenoga

Inače, stroge mjere sigurnosti zajamčile su da afganistanski predsjednički izbori u subotu prođu u relativnom miru, premda mala izlaznost birača, izolirani manji napadi i pritužbe povećavaju bojazan od toga da bi nejasan rezultat zemlju mogao odvesti u daljnji kaos.

Preliminarni rezultati ne očekuju se prije 17. listopada, a konačni rezultati će biti objavljeni 7. studenoga. Ako nijedan kandidat ne osvoji 51 posto glasova, održat će se drugi krug izbora za dva vodeća kandidata.

Talibanski pobunjenici napali su nekoliko biračkih mjesta u raznim dijelovima zemlje, nastojeći omesti izborni proces, no snažne mjere sigurnosti spriječile su veće nasilje kakvo je znalo obilježiti prethodne izbore.

“Ovo su bili najpošteniji i ‘najzdraviji’ izbori u odnosu na prethodne”, rekao je Hava Alam Nuristani, voditelj Nezavisnog državnog izbornog povjerenstva (IEC), po završetku glasanja.

Unatoč napadima pobunjenika, deseci tisuća Afganistanaca dali svoj glas

Deseci tisuća Afganistanaca odvažili su se izaći na izbore unatoč tomu što su pobunjenici prijetili napadima, a omela su ih i kasnije otvorena biralištima. To je velik test sposobnosti vlade koju podupire Zapad, u nastojanju da zaštiti demokraciju od talibanskih pokušaja da ih ometu u toj nakani.

Ministarstvo obrane izvijestilo je da su u pobunjeničkim napadima smrtno stradala dvojica policajaca i jedan civil te da je ozlijeđeno 37 osoba.

Diljem zemlje raspoređeni su deseci tisuća vojnika da bi zaštitili biračke i biračka mjesta. Dužnosnici državnoga izbornog povjerenstva nisu odmah podijelili pojedinosti o izlaznosti, no zapadni diplomati u Kabulu procjenjuju da je ona niska zbog bojazni od nasilja i kasnijeg otvaranja nekih birališta.

Glasanje je na nekim mjestima u zemlji produljeno za dva sata pošto su uklonjeni tehnički problemi.

Usporen tempo glasanja izazvao pomutnju

Neovisni promatrači i aktivisti kazali su da je usporeniji tempo glasanja na nekim mjestima izazvao pomutnju, a pred biralištima su se formirali dugački redovi. “Za prvog nam je birača trebao 31 minut, no kod svakog sljedećg bilo je lakše, sve je bilo gotovo u pet minuta, a potom prosječno u 3 minute i 30 sekundi”, rekao je promatrač Nišank Motvani, stacioniran u Kabulu.

Talibani, koji pod kontrolom drže veći dio afganistanskog teritorija nego u bilo kojem trenutku od pada režima 2001. godine, ranije su upozorili više od devet milijuna registriranih birača da ostanu kod kuće ili riskiraju teške posljedice.

Povratak na Net.hr