Bivša jugoslavenska republika uklonila je prošloga tjedna posljednju prepreku na svojoj dugoj pustolovini ulaska u EU i sada je na putu da postane 28. članica 1. srpnja, navodi novinar lista The Globe and Mail. Navodi i da bi se inkluzija u Eurozonu, koja ima 17 članica, i prihvaćanje valute euro mogli dogoditi do 2017. godine.
"Teško je za povjerovati da bi ijedna zemlja htjela ući u EU i preuzeti euro s obzirom na nedavna ekonomska previranja koja su uzrokovala financijski kolaps u Grčkoj, bankarsku krizu u Cipru i produljenu recesiju u Španjolskoj, Francuskoj i Britaniji. Ali Hrvati pritišću već desetljećima da bi ušli u EU, smatrajući da članstvo može biti način da se poboljša ekonomija i da se moderniziraju vladine institucije", navodi dalje.
Citira zatim premijera Zorana Milanovića, koji je njemačkom Spiegelu kazao da je "bolje biti dijelom kluba nego stajati sam – čak i kad je klub u trenutnim problemima".
Dimitar Bečev iz Europskog vijeća za međunarodne odnose ističe da će ulazak Hrvatske u EU biti dobar PR Uniji.
Navodi da je i Štefan Fülepovjerenik Europske komisije za proširenje .
"Hrvatska je napredovala, uzme li se u obzir da je zatvorila bivšeg premijera zbog korupcije i uvela izmjene u Kazneni zakon kako bi se olakšalo specijaliziranim sudovima da riješe ratne zločine", dodaje. Očekuje se da će primjer Hrvatske ohrabriti i ostale postjugoslavenske države u pregovorima. Međutim, EU ima razloga za brigu.
Prosječan Hrvat je eurorealist – ni euroskeptik ni euroentuzijast
"Eurozonu posebno zabrinjava hrvatska ekonomija koja je u problemima. Zemlja od 4,5 milijuna ljudi je pogođena teškim ekonomskim padom 2008. godine i ekonomija joj je ukupno pala 10 posto u te četiri godine. Nezaposlenost iznosi čak 20 posto, a godišnji deficit je u usponu, troškovi rada su visoki i državne su institucije zagušene birokracijom", smatra on.
"Hrvatska je imala četiri godine ekonomske recesije i pretrpjela je ozbiljan udar zbog krizom paralizirane Eurozone", kazao je Bečev. Ipak, objašnjava da je prosječan Hrvat "eurorealist – ni euroskeptik ni euroentuzijast", koji misli: "Bolje je biti u EU, no uglavnom zato što je to i jedina opcija."
