Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ZATEGNUTI ODNOSI

POGLED IZ BEOGRADA: Hrvatska i Srbija imaju sedam točaka razdora, a čini se da se oko nekih pitanja nikad neće dogovoriti

Čini se da je pitanje proslave Oluje nerješivo. 5. kolovoza svake godine izbije kriza u odnosima dviju zemalja. Dok Hrvstaka slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Srbija se na isti dan sjeća svih stradalih i prognanih Srba…

Uoči susreta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović 12. veljače, Blic je izdvojio nekoliko točaka razdora koje su, prema njihovom mišljenju, kameni spoticanja u odnosima dviju zemalja.

Kao na mnogim dosadašnjim sastancima državnika Hrvatske i Srbije, i sada će Vučić i Grabar-Kitarović razgovarati o brojnim otvorenim pitanjima. Do sada su konkretna rješenja izostala, a dvije su zemlje jedna drugoj slale prosvjedne note. Kao prvo što je sporno u odnosima dviju zemalja, navodi se granica na Dunavu.

1. Granica na Dunavu

Srbija bi do 2023. trebala riješiti sva granična pitanjima sa svim susjedima ili ih predati na arbitražu. Predviđa to strategija o proširenju EU, kao jedan od uvjeta za članstvo. Radi se o 145 kilometara. Iz Beograda kao rješenje predlažu da granica ide sredinom Dunava, a iz Hrvatske se zalažu da se granica odredi po katastarskom principu zbog promijenjenog toka rijeke. Na taj bi način tri općine pripale Hrvatskoj, a Blic piše da je najvjerojatnije rješenje – arbitraža.

2. Pitanje nestalih

Još od rata po ovom pitanju nije bilo velikih pomaka. Posljednji sastanak međudržavne komisije dviju zemalja koja se bavi ovim problemom održan je 2015. Na popisu od ukupno 2036 osoba, radi se o 1086 osoba srpske nacionalnosti.

3. Pitanje sukcesije

Sporazum o podjeli imovine bivše SFRJ potpisan je 2001., no to pitanje još nije riješeno. Radi se o 123 objekta bivše Jugoslavije, od kojih se za još 51 traži rješenje. Ipak, među njima ima nekih koje će biti nemoguće podijeliti jer nisu upisani kao vlasništvo SFRJ.

4. Regionalna jurisdikcija

Po aktualnom Zakonu o regionalnoj jurisdikciji koji je na snazi u Srbiji, srpski organi mogu suditi nekome za ratne zločine počinjene na bilo kojem dijelu teritorija bivše države, a Hrvatska inzistira na promjeni tog zakona, na što Srbija ne pristaje. Zbog tog je problema jednom prilikom otvaranja pregovora Srbije i EU blokirala otvaranje poglavlja 23.

5. Kulturno blago

Blic piše kako je ovo pitanje rješivo, no ističu da se radi o apsurdu. Tu je riječ o umjetničkim djelima Srpske pravoslavne crkve, 1065 kulturnih dobara koja su se nalazila u pravoslavnim crkvama u Hrvatskoj. Iz Srbije poručuju da ta kulturna dobra neće biti vraćena u Hrvatsku nego će ostati u Srbiji.

6. Položaj manjina

Još uvijek postoji problem mjesta za zastupnike hrvatske manjine u Skupštini Srbije, dok u Hrvatskom parlamentu predstavnici Srba imaju osigurano mjesto. Rješava se ipak pitanje udžbenika na hrvatskom jeziku.

7. Oluja

Čini se da je pitanje proslave Oluje nerješivo. 5. kolovoza svake godine izbije kriza u odnosima dviju zemalja. Dok Hrvstaka slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Srbija se na isti dan sjeća svih stradalih i prognanih Srba. Tvrde da za zločine protjeravanja njih 200.000 i ubijanja 2.000 Srba nitko nije odgovarao, pa se oko Oluje tenzije uvijek iznova podižu.

Povratak na Net.hr