Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

GUŽVA U ZRAKU

PLANIRATE LI OVOGA LJETA LETJETI ZRAKOPLOVOM ZNAJTE OVO: Europska komisija najavljuje još više kašnjenja letova

‘ Nedostatak kapaciteta u Europi nas potiče na pitanje – jesmo li dosegnuli limit sadašnjeg sustava? Prošle godine je u Europi bilo 11 milijuna letova, a u prosjeku je svaki let kasnio 1,73 minute, dvostruko više nego 2017. godine’, kaže Henrik Hololei, generalni direktor uprave Europske komisije za mobilnost i promet

Prošle godine je kasnio svaki peti let u Europi zbog zagušenosti zračnih luka i nedostatka prostora u zraku, pa je neophodno uvođenje novih tehnologija kako bi se povećala efikasnost i tako ublažio taj gorući problem, upozorila je Europska komisija na Svjetskom kongresu zračnog prometa koji je u utorak počeo u Madridu.

“Zagušenja zračnih luka odvijaju se paralelno s ograničenjima razvoja aerodroma. Potrebno je uvesti nove tehnologije kako bi se povećala efikasnost postojećih zračnih luka i prostora nad njima“, rekao je.

‘To nećemo moći izbjeći ni ove godine’

Večer ranije su zrakoplovi iz različitih europskih destinacija kružili nad Madridom dok iz zračne luke nisu dobili dopuštenje za slijetanje. Neki letovi su zbog velikog prometa i nemogućnosti da ih se primi kasnili između 15 i 20 minuta. Kašnjenja se odvijaju na aerodromomima diljem Europe a prosjek im je 19 minuta.

“Nedostatak kapaciteta u Europi nas potiče na pitanje – jesmo li dosegnuli limit sadašnjeg sustava?“, upozorio je Hololei.

Prošle godine je u Europi bilo 11 milijuna letova, a u prosjeku je svaki let kasnio 1,73 minute, dvostruko više nego 2017. godine. “To je neprihvatljivo“, istaknuo je Hololei.

Prošlo ljeto je usred turističke sezone taj problem posebno došao do izražaja te je sasvim izgledno da će se ponoviti ovo ljeto. “Unatoč najboljim nastojanjima to nećemo moći izbjeći ove godine“, upozorio je Hololei.

U budućnosti će problem biti još izraženiji

Avioni kasne na svoja odredišta iz više razloga no ključan je nedostatak fizičkog kapaciteta u zračnim lukama i nedostatak osoblja. Zbog toga je kasnilo 60,4 posto letova prošle godine. Zbog vremenskih nepogoda 25,3 posto letova, a zbog nepredvidivih okolnosti i štrajkova kasnilo je njih 14,3 posto.

U budućnosti će ovaj problem biti još izraženiji s povećanim brojem putnika. Eurocontrol, europska organizacija zadužena za sigurnost zračnog prometa, procjenjuje da 1,5 milijuna letova u Europi neće moći biti prihvaćeno u zračnim lukama do 2040. godine. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, tvrdi kako neke zrakoplovne kompanije već traže ograničenje prometa čime bi tržište moglo biti zatvoreno za potencijalno nove kompanije.

“U kratkom roku moramo sustav upravljanja zračnim prometom (Air Traffic Management) učiniti efikasnijim, fleksibilnijim i održivim“, napomenuo je Hololei. “Da bi smo to postigli, zajedno sa subjektima iz ove industrije istražujemo novu  arhitekturu zračnog prostora. Do 2035. godine želimo automatizirati sustav, imati virtualizaciju i razmjenu podataka“, dodao je.

(foto: AFP)

‘Aerodromi moraju povećati kapacitete’

Europska komisija bi u idućim mjesecima trebala predstaviti prijedloge dobivene iz zrakoplovne industrije. To je jedna od tema Svjetskog kongresa zračnog prometa koji će u Madridu trajati do srijede i na kojem je okupljeno više stotina dužnosnika i zaposlenika tog sektora.

“Apsolutno je neophodno i da aerodromi jednako povećaju svoje kapacitete. Morali bi imati nove investicije, no u stvarnosti svi dobro znamo kako je teško proširiti zračne luke, a da ne govorimo o izgradnji novih aerodroma“, rekao je Hololei.

Europa nije jedini dio svijeta sa zagušenošću aerodroma i prostora iznad njih. To je sve izraženije u brzorastućim dijelovima svijeta napose u jugoistočnoj Aziji gdje je broj letova lani porastao 10,4 posto u odnosu na 2017. godinu.

“Nedostatak kapaciteta u zraku i na zemlji postaje globalni problem“, upozorio je Hololei.

EUROPU SAD MOŽETE OBIĆI ZA SMIJEŠNO NISKE CIJENE: Čak devet niskotarifnih kompanija leti iz Hrvatske

Povratak na Net.hr