Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KRITIČNE TOČKE

PET MJESTA NA KOJIMA BI MOGAO IZBITI TREĆI SVJETSKI RAT: Sjeverna Koreja nije jedina sila koje se treba bojati u 2018.

Svijet ostaje zastrašujuće opasno mjesto. Diplomatska zbunjenost koju je stvorila Trumpova administracija toj opasnosti je samo doprinijela, stvarajući nesigurnost diljem svijeta.

Svijet je došao do kraja 2017. godine bez kataklizmičkih sukoba. U nekim dijelovima svijeta, najzamjetnije u Siriji, napetosti su se smanjile. U drugima, već teške situacije su se još više zahuktale. Američki National Interest donosi pet ključnih kritičnih točaka koje bi mogle dovesti do velikih sukoba tijekom 2018. godine.

Sjeverna Koreja

Sjeverna je Koreja nesumnjivo najopasnija kriza u svijetu danas. Uspjeh tog režima u razvoju balističkih raketa, u kombinaciji s diplomatskim neiskustvom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, stvorile su jako opasnu situaciju. Nakon ponovljenih testiranja takvih raketa i nuklearnih testova tijekom proteklog desetljeća, Sjeverna Koreja ne popušta pred pritiskom SAD-a. SAD odgovara diplomatskom inkonherentnošću, a visoki dužnosnici daju izjave kontradiktorne jedna drugoj.

RAZORNO ORUŽJE OD KOJEG SVI STRAHUJU: Sjeverna Koreja slučajno pokazala svoju prvu atomsku bombu?

Kako bi se ovo još više zakompliciralo, i Sjeverna Koreja i SAD imaju znatne poticaje: Sjedinjene države žele uništiti sjevernokorejske komunikacije i instalacije prije nego što rakete budu lansirane, a Sjeverna Koreja želi izbjeći takvu situaciju. To bi moglo vrlo lako dovesti do pogrešnih procjena s obje strane i potencijalnog rata koji bi se mogao preliti i na Japan i Kinu.

Tajvan

Nedavne agresivne izjave kineskih vojnih i diplomatskih vođa sugeriraju da barem dio tamošnjih ljudi vjeruje da je vojna ravnoteža u Kini pomaknuta u njihovu korist. Takva je pretpostavka sasvim sigurno preuranjena, a ne dijeli ju i kinesko vodstvo, ali ipak, sve ostaje vrlo opasno. Kina je u regiji pojačala vojnu prisutnost, iako, ako se uzme  u obzir njezin rastući vojni profil, to vrijedi za skoro svaku regiju na  granicama.

SAD je odgovorio smirenošću, osuđujući kineske poteze i najavljujući veliku prodaju oružja Tajvanu. Ipak, Trumpova administracija zamutila je diplomatske vode konfuznim stavom o Sjevernoj Koreji, kojim je pozvao i Kinu da pojača sankcije prema toj zemlji. U odnosima Pekinga i Vašingtona, koji zahtijevaju predviljivost i pažljivu diplomaciju, važni igrači u Kini i SAD-u sada su, čini se, spremni prihvatiti neizvjesnost, a to bi moglo dovesti do sukoba.

Ukrajina

I situacija u Ukrajini ostaje napeta. Krhko primirje u istočnoj Ukrajini sve je više obilježeno nasiljem između Kijeva i proruskih militanata. U Kijevu, prosvjedi, demonstracije i bizarna saga bivšeg gruzijskog predsjednika Mihajla Sakašvilija postavljaju pitanja o stabilnosti vlade.

DRAMA U UKRAJINI: Bivši gruzijski predsjednik Sakašvili popeo se na krov i prijetio da će se ubiti, objavljena je i snimka

Sukob bi mogao izbiti na više načina. Kolaps ukrajinske vlade teoretski je dobar za Moskvu, no zapravo bi mogao dovesti do nasilja i nestabilnosti. Snage bliske Moskvi mogle bi ojačati, a sam Vladimir Putin mogao bi u tome vidjeti priliku za zauzimanje većeg dijela Ukrajine. S druge strane, kolaps vlade u Kijevu mogao bi na vlast dovesti krajnje desničare, što bi samo dolilo ulje na vatru već napetog sukoba u istočnoj Ukrajini. Iako se Trumpova administracija odmaknula od djelomične podrške koju je Kijevu pružao bivši predsjednik Barack Obama, ozbiljna ruska vojna akcija u Ukrajini mogla bi i Europu i SAD uvući u sukob s Ukrajinom.

Južno krilo NATO-a

Tursko otuđenje od Europske unije i SAD-a i njihova kupovina ruskog oružja, mogla bi dovesti do značajne promjene u regionalnom odnosu snaga. Turska, Rusija i SAD ne vide rat kao razuman način za rješenje te nove diplomatske situacije, ali Turska je izuzetno značajna zemlja i njen stav utječe na ishod događaja u Siriji, Iraku, Iranu, na Balkanu i Kavkazu. Pomicanje turske diplomatske orjentacije moglo bi imati nepredvidive posljedice duž njenih granica, posebno kada se radi o kurdskim nastojanjima za stvaranje države. Moglo bi to utjecati i na spor u Nagorno Karabahu. To bi moglo utjecati na način na koji države jugoistočne Europe razmišljaju o svojoj privrženosti NATO-u pa bi Moskva ili Washington mogli pogrešno procijeniti svoju snagu.

Perzijski zaljev

Sukobi na Bliskom Istoku sasvim su sigurno sjeme sukoba velikih sila, čak i ako se sukob ne razbukta. Dok se građanski rat u Siriji kreće prema kraju, pažnja je preusmjerena na sukobu Irana i Saudijske Arabije. Čini se da Saudijska Arabija ima prst na okidaču, a posvuda vidi da je Teheran umješan. Iran nastavlja širiti svoj utjecaj u Iraku, Siriji i drugdje.  Dok je Trumpova administracija prihvatila pobjedu Assadovog režima u Siriji, preusmjeruje svoje snage u Iran i regiju. To uključuje i virtualnu podršku Saudijskoj Arabiji u Jemenu i drugdje, što je razvoj koji bi mogao rezultirati prevelikom samouvjerenošću u Rijadu.

STRUČNJAK ZA BLISKI ISTOK ZA NET.HR: ‘Saudijska Arabija i Iran neće izravno zaratiti jer nijedna zemlja nema realne šanse za pobjedu, ali…

Bi li Rijad i Teheran mogli suzbiti svoj rat? Rat je izbio u Zaljevu i prije no što se u sve uključio ostatak svijeta, no Rijad je pokazao jasnu spremnost da izgradi diplomatsku i vojnu koaliciju protiv Irana, a možda će u sve uključiti i Izrael. Uz Rusiju, koja sada potvrđuje svoj položaj u toj regiji, lako je zamisliti veliki sukob. Svijet ostaje zastrašujuće opasan. Diplomatska zbunjenost koju je stvorila Trumpova administracija toj opasnosti je samo doprinijela, stvarajući nesigurnost diljem svijeta, piše National Interest.

Povratak na Net.hr