Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

STATISTIKA NE LAŽE

PANDEMIJA KORONAVIRUSA ZAUSTAVILA JE NEGATIVAN TREND: Nikad manje ljudi nije poginulo u prometnim nesrećama, ali ipak…

Prema statistikama njemačkog Saveznog ureda za statistiku nikad nije zabilježeno manje prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama kao u ožujku ove godine

Podaci koje je ovog tjedna objavio Savezni ured za statistiku su jasni kao dan. Nikada od ujedinjenja Njemačke 1990. godine tijekom jednog mjeseca život nije izgubilo manje osoba u prometnim nesrećama kao u ožujku 2020. Ukupno je poginulo 158 ljudi, u istom mjesecu prošle godine život su izgubile 234 osobe. I broj ozlijeđenih u prometnim nesrećama je smanjen u odnosu na 2019.

Andreas Hölzel je prometni stručnjak u ADAC-u, najvećem europskom auto-moto klubu. U razgovoru za Deutsche Welle on ipak upozorava na preveliki optimizam. I smatra da smanjenje broja nesreća prije svega ima veze s ograničenjima vezanim za korona-krizu.

“Rad od kuće, lockdown i ograničenja kontakata su jednostavno doveli do toga da znatno manje ljudi sudjeluje u prometu“, kaže on i dodaje: “Polazimo od toga da da će broj nesreća porasti kada promet ponovno bude normalno funkcionirao. U mnogim se branšama veliki broj ljudi još uvijek nije vratio na njihova radna mjesta”, kaže naš sugovornik.

Prema njegovim riječima to znatno utječe na stanje u prometu. Osim toga ljudi trenutno i manje putuju, napominje ADAC-ov stručnjak. Unatoč njegovom oprezu jedno je sigurno: već i prije ograničenja uvedenih zbog virusa, broj poginulih osoba u prometu na njemačkim cestama se već godinama konstantno smanjivao.

KORONAVIRUS SMANJIO BROJ PROMETNIH NESREĆA OVE GODINE: Ali, za one koje su se dogodile, većinom su bili krivi mladi i brzi vozači

Nema ograničenja brzine

Ovaj pozitivan trend bi na prvi pogled mogao iznenaditi jer za razliku od većine drugih država EU-a, u Njemačkoj nema generalnog ograničenja brzine na autocestama. Na prometnicama s najmanje dvije trake u svakom smjeru na snazi je preporučena brzina od 130 kilometara na sat.

Međutim od 1970. godine je usvojen niz mjera s ciljem povećanja sigurnosti sudionika u prometu. Između ostaloga i uvođenje maksimalne dozvoljene brzine na državnim cestama kao i uvođenje preporučene brzine. I obveza korištenja pojasa u automobilu i smanjenje dozvoljenog broja promila alkohola u krvi (na 0,5) su doveli do toga da u Njemačkoj u međuvremenu sve manje ljudi gubi život na cesti. Od više od 20.000 mrtvih sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tada samo u Zapadnoj Njemačkoj, broj mrtvih je smanjen na manje od 3.000 – u cijeloj zemlji. U europskoj usporedbi kao posebno sigurne zemlje na glas su Velika Britanija, Danska i Nizozemska. A Rumunjska, Bugarska i Latvija kao posebno opasne.

Povratak na staro

Usprkos pozitivnom trendu ima još puno posla, kaže Andreas Hölzel iz ADAC-a. On između ostaloga analizira i situaciju u kojoj su sudionici u prometu u gradovima: “Konkurencija za prostor jedan je od najvećih izazova našeg vremena. To prije svega vrijedi za gusto naseljena područja.“ Upravo u gradovima, kako on kaže, postoji konkurencija između automobila, sredstava javnog prometa, biciklista i pješaka. Strategija koja je ovdje potrebna može se sažeti rečenicom: “Svaka općina ima obvezu razviti vlastiti kapacitet mobilnosti.“

Kako bi moglo izgledati rješenje na srednji rok? Rješenje čiji je cilj da se više ljudi animira na korištenje bicikla? To je posljednjih tjedana prije svih demonstrirao Berlin. Tijekom pandemijske krize je stvoren čitav niz tzv. “pop-up” biciklističkih staza. Dijelovi prometnica koji su do sada služili kao prostor za parkiranje jednostavno su stavljeni na raspolaganje biciklistima.

Hoće li dakle koronavirus na koncu dovesti do bržeg zaokreta u načinu prometa? Andreas Hölzel iz ADAC-a i kod tog pitanja “koči” euforiju. Što se Nijemci više budu vraćali u uobičajenu svakodnevicu, to će se više vraćati i stari problemi, upozorava on: “Mi doduše iz jedne ankete znamo da svaka četvrta osoba želi ubuduće više pješačiti. Svaka peta želi više voziti bicikl.“ Može se međutim, kako on kaže, poći od toga da će se druga prijevozna sredstva i dalje koristiti kao i do sada. “Temeljnih promjena u ponašanju ljudi kada je riječ o mobilnosti neće biti ni nakon korona-krize“, zaključuje ADAC-ov stručnjak.

Povratak na Net.hr