Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

UDAR NA DEMOKRACIJU

PAKLENI PLAN: Putin pronašao saveznika od kojeg Zapad hvata jeza, a čak dvije zemlje u hrvatskom susjedstvu su ključne za njihov pakt!

Ruske i kineske akcije postavljaju izazov američkom globalnom poretku čemu svjedoče prošlomjesečne ruske vojne vježbe, najveće od Hladnog rata u kojima im se pridružila i Kina. U približavanju Rusije i Kine i njihovom utjecaju na Europu, velik utjecaj imaju Mađarska i Srbija

Ruske i kineske akcije predstavljaju izazov američkom globalnom poretku. Prošlog mjeseca se Kina priključila Rusiji u izvođenju najvećih vojnih vježni od hladnog rata.  Nakon što su vojne igre započele, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping su podijelili palačinke i votku u Vladivostoku u još jednom javnom predstavljanju njihovog izvješća, piše Foreign Affairs u svojoj analizi.

Osim pojačane vojne suradnje, suradnja dviju nacija u međunarodnim institucijama i česta visoka razina angažmana ukazuju na rastuće sporazumijevanje o tome kako bi svijet trebalo urediti. Srž tog zajedničkog stava je vjerovanje da će slabljenje demokracije ubrzati pad utjecaja Zapada te napredovanje ruskih i kineskih geopolitičkih ciljeva.

EKSPERT ZA RUSIJU ZA NET.HR O MEGAVOJNIM VJEŽBAMA: ‘Zapad strahuje od ovog savezništva, a evo što Putin stvarno želi’ 

Rusija u stalnom sukobu sa Zapadom od 2014. godine

Rusija i Kina vide nastojanja za podrškom demokraciji, posebice ona američka, kao prozirne pokušaje da SAD proširi utjecaj i oslabe njihove režime te stalno vrše propagandu protiv zapadne demokracije. Ta nastojanja nisu nova, ali se mijenja njihov doseg i intenzitet.

Od 2014. godine Rusija je u stalnom sukobu sa zapadnim demokracijama. Zato što Moskva i Peking mjere svoju moć u odnosu na SAD, smatraju da će slabljenje zapadne demokracije biti sredstvom za poboljšanje njihovog stanja.

Rusko mješanje u predsjedničke izbore u SAD-u je, primjerice, bilo u namjeri da se oslabi američka demokracija i dopusti Moskvi izjavu kako Washington nema pravo govoriti drugim nacijama kako će provoditi svoje izbore.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping pregledavaju zamrznuto osušeno voće i povrće na marginama sastanka Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku održanog 11. rujna 2018.Foto: Kirill KUDRYAVTSEV /AFP

Kina slabi demokraciju zbog širenja alternativnog načina upravljanja

Kineski su vođe pokušali postepeno oslabiti demokratske norme kao način ojačavanja međunarodnog legitimiteta kineskog lenjinističko-kapitalističkog načina upravljanja.

Iako su ta dva pristupa različita i prividno nekoordinirana, zajedno jače nagrizaju demokraciju nego kada bi ih se rješavalo odvojeno. Ruski napadi na demokratske institucije, uključujući uplitanje u izbore, širenje korupcije i kampanje dezinformiranja, slabe predanost nekih aktera demokraciji.

Međutim, alternativni model uspjeha kojeg Kina nudi te, što je još važnije, prihode koje donosi nestabilnim vladama kojima daju sposobnost da se odvoje od Zapada. Isto tako, kineski angažman bi bio manje snažan bez ruskih nastojanja u slabljenju demokratskih institucija i labavljenju predanosti demokraciji.

Srpski čelnici koriste kineski novac radi vlastite promocije

Ta dinamika je najočitija u istočnoj Europi i na Balkanu gdje dugotrajna ruska nastojanja u diskreditaciji demokracije i Europske unije su u tandemu sa velikim infrastrukturnim ulaganjima Kineza.

Primjer Srbije, gdje je Rusija dugo širila svoj utjecaj u potkopavanju demokratskog napretka. Ta država sada ima središnju ulogu u kineskim planovima financiranja projekata prijevoza u Europi kao dio inicijative Jedan pojas, jedna cesta.

Srpski čelnici vide u kineskom financiranju priliku za vlastitu promociju kod kuće, dajući poboljšanu infrastrukturu bez trpljenja strogih pravila koja idu uz europske fondove. To je stvorilo popularnu zabludu da Kina više ulaže u Srbiju nego velike europske zemlje.

Kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin na plenarnoj sjednici Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.Foto: Kirill KUDRYAVTSEV/AFP

Daju podršku rastućoj plimi nacionalizma i diskursu o suverenitetu u Europi

Kad se taj ekonomski teret spoji sa ruskim porukama o europskim neuspjesima, efikasno obuzdaje srpsku odlučnost u provedbi reformi poput jačanja vladavine prava potrebne za ulazak u Europsku uniju. Usprkos različitih interesa u Srbiji i nedostatka koordinacije, ruska i kineska nastojanja se međusobno pojačavaju.

Kina i Rusija također koriste rastuću plimu nacionalizma i diskursa o suverenitetu kako bi prikazale podršku koju Zapad daje demokratskim institucijama kao strani utjecaj kojem se treba oduprijeti.

Kina je dugo prodavala takvu priču u Jugoistočnoj Aziji, posebno među vladama koje naginju autokratskom režimu poput Kambodže, kao što je to Rusija činila na Srednjem istoku. Danas, ovakve poruke jače odjekuju u Europi, gdje Moskva traži pojačanje narativa o neliberalnim populistima i antieuropskim snagama kako bi ih prikazala kao patriotske branitelje nacionalnog suvereniteta.ž

Ruska podrška Brexitu i katalonskoj neovisnosti

Rusija je proaktivno hranila nacionalističke osjećaje protiv europskih integracija, uključujući uplitanje u podršku Brexitu i katalonskoj neovisnosti. Takve kampanje omogućuju napredovanje ruskih ciljeva jačanja europskih podjela i čini Europsku uniju manju ujedinjujućim i odlučnim akterom.

Trenutačne promjene u geopolitičkoj moći su sekundaran faktor rastuće snage kineske i ruske prijetnje za demokraciju. Povijest pokazuje da kada svijetom upravlja jedna ili više autoritarnih sila, više država postane autoritarno.

Kad je početkom Hladnog rata ojačala moć Sovjetskog Saveza, autoritarni utjecaj se proširio diljem svijeta. Poraz komunizma i pobjeda SAD-a je pak potaknulo širenje demokracije te pad brojnih zemalja pod autoritarnom vladavinom.

Mađarski premijer Viktor OrbanFoto: Christof STACHE/AFP

Koriste zajmove i ulaganja za poticanje prijateljskih diktatura

Sadašnja promjena geopolitičkih gibanja znači da su faktori koji su pokazali njezino jačanje djeluju unutrag, stvarajući okolnosti povoljnijima za širenje autoritarne vladavine. Kina i Rusija su dugo koristile brojna izravna djelovanja kako bi podigla prijateljske diktature, omogućavajući trajnost tih režima.

Najvidljivije, one koriste zajmove i ulaganja za poticanje opsjednutih autoritarnih vlada, kao što je to Rusija činila u Venezueli i Kina u Kambodži. Također, nude neobvezujuću financijsku pomoć i oružje, slabeći napore Zapada u poticanju ljudskih prava i reformi pravosuđa. Također, proaktivno prenose strategije preživljavanja vladama i vođama kako bi poduprle njihovu kontrolu kod kuće.

Obje zemlje su uvjerene u prijetnju koju predstavljaju revolucije koje potiče Zapad te su odgovorile ne samo snaženjem vlastitih režima nego su uvjerile i druge vlade u opasnosti zapadnog angažmana te ih uče najboljim praksama kontrole građana i obrani od demokratskih presezanja.

Kineski i ruski međunarodni aktivizam također slabi demokraciju

Kina je postala izvoznik nadzora i političkih taktika pa kineske tvrtke prodaju sustave koji prepoznavaju lica te uvježbavaju autoritarne vlade kako najefikasnije pratiti mobitele i aktivnost na internetu.

Ipak, geopolitičke promjene pojavačavaju ta izravna nastojanja, pri čemu Rusija i Kina sudjeluju u širem rasponu država. Rastuća moć Kine i ruska asertivnost znače da one proširuju svoju mrežu trgovine i pokroviteljstva s mnogim državama u isti mah, stvarajući velike mogućnosti poticanja autoritarnih tendencija.

Ruski i kineski međunarodni aktivizam može također oslabiti demokracije. Istraživanja pokazuju da ekstenzivne veze sa Zapadom kroz pomoć, trgovinu i društvene mreže, ojačavaju demokraciju i njezinu konsolidaciju nakon hladnog rata.

Turski predsjednik Recep Tayyip ErdoganFoto: Adem ALTAN/AFP

Putinov model upravljanja čvrstom rukom

Geopolitičke promjene također znače da  Kina i Rusija ne moraju namjerno sudjelovati u promociji autokracije i slabljenju demokracije. Čak i bez namjerne strategije izvoza svojih modela upravljanja, Kina i Rusija šalju snažan signal drugim čelnicima o uspjehu njihovih modela te nude alternativu kako konstituirati legitiman režim.

Putin je ponudio model upravljanja koji ostali pokušavaju imitirati. Mađarski premijer Viktor Orban i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, primjerice, se dive Putinovoj taktici čvrste ruke te su usvojili elemente njegova repertoara za pojačanje njihove kontrole.

Kako je Xi konsolidirao svoju moć, kineski sustav se čini sličniji ruskom. Iako postoje važne razlike, Xi i Putin zajedno šalju snažnu poruku čelnicima željnim uspjeha i onima kojima se sviđa vladavina čvrstom rukom.

Povratak na Net.hr