Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

UOČI KONGRESA EPP-A

OTVARA LI HRVATSKA VRATA EU-A ZAPADNOM BALKANU? ‘Odgađanjem bi Bruxelles zabio autogol i otvorio prostor Rusiji i Kini na tom području’

Na kongresu Europske pučke stranke u Zagrebu jedna od tema će biti i pitanje europske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana, a europski pučani očekuju da će Hrvatska tu imati važnu ulogu

Kongres Europske pučke stranke (EPP) koji se 20. i 21. studenoga održava u Zagrebu bit će “poseban”, uvjeren je David McAllister, potpredsjednik EPP-a i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta (EP), piše Deutsche Welle.

S jedne će se strane na njemu rješavati važna kadrovska pitanja, birat će se novi predsjednik stranke – to će po svoj prilici biti Donald Tusk – i novo predsjedništvo. S druge strane će na kongresu biti rasprava o nekim strateškim političkim opredjeljenjima, a to su “u pravilu vrlo žive rasprave”. Djelomice i s pogledom usmjerenim na predstojeće predsjedavanje Hrvatske Vijećem Europske unije (od 1. siječnja 2020.) će i pitanje europske integracije zemalja Zapadnog Balkana biti naglašeno.

MERKEL, MACRON I JOŠ 6 PREMIJERA ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA STIŽU U HRVATSKU: Dolazi i Europska komisija

Raznolika demokršćanska obitelj

Već desetljećima Europska narodna stranka (EPP) ima ključnu ulogu u oblikovanju politike EU-a. To je posebno vidljivo bilo u posljednjem izbornom razdoblju kada su iz redova te europske stranke bili predsjednici i Europske komisije (Jean Claude Juncker) i Europskog parlamenta (Antonio Tajani) i Europskog vijeća (Donald Tusk). Jedan od razloga za to je svakako i heterogenost stranke koja je u stvari stranačka grupacija odnosno “stranačka obitelj”, kako njeni predstavnici vole sami sebe prikazivati. Na taj način se pokriva široki sprektar političkih pozicija što onda u konačnici dovodi do velikog broja zastupnika u Europskom parlamentu (EP).

Tu su kršćanski demokrati njemačkog tipa, kojima su važna načela socijalne tržišne privrede, skandinavske liberalne stranke kojima je prije svega važno nesmetano funkcioniranje privrede, pa sve do nacionalno konzervativnih stranaka poput hrvatskog HDZ-a ili mađarskog Fidesza. No po riječima McAllistera, ono što sve te stranke povezuje su “zajedničke vrijednosti poput opredijeljenosti za demokraciju, poštovanje načela pravne države i zaštite ljudskih prava, socijalnu tržišnu privredu i opredijeljenost za transatlantsku suradnju sa SAD-om”. Uz to je važna i “opredijeljenost za europske integracije”, naglašava McAllister u razgovoru za DW.

VIŠEGRADSKA SKUPINA POZVALA NA ŠIRENJE EU NA BALKAN: ‘Sigurnost na zapadnom Balkanu znači sigurnost za Europu’

David McAllister, potpredsjednik EPP-a (Isopix / Shutterstock Editorial / Profimedia)

Europski autogol na Zapadnom Balkanu

No upravo kada je riječ o procesu europske integracije, tu je Europska unija iznevjerila vlastita obećanja odlukom o odgađanju započinjanja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatra Thomas Bickl, stručnjak za Zapadni Balkan sa Sveučilišta Duisburg-Essen.

“To je nesumnjivo težak udarac kako za te dvije zemlje, tako i za vjerodostojnost cijele Europske unije”, kaže Bickl u razgovoru za DW.

Po njegovim se riječima na susretu EU-a na vrhu sredinom listopada o tome vodila vrlo burna rasprava, pri čemu je prije svih francuski predsjednik Emmanuel Macron bio žestoko kritiziran zbog svog beskompromisnog stava, ali na kraju ništa nije pomoglo. To odgađanje predstavlja autogol koji je Europska unija sama sebi zabila i otvara dodatni prostor Rusiji i Kini za širenje njihova utjecaja na zemlje Zapadnog Balkana, napominje Bickl.

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku EP McAllister također smatra da je odgađanje pristupnih pregovora bila “pogrešna odluka” i “velika pogreška”,  no naglašava kako su za nju bile samo tri zemlje, Francuska, Nizozemska i Danska, u kojima su na vlasti stranke koje nisu dio EPP-a.

“Naša stranka je ostala vjerna danoj riječi i onome što je dogovoreno. Mi smo, za razliku od drugih, 100 posto pouzdani”, naglašava njemački demokršćanin. On se nada da će se u neko dogledno vrijeme “ta pogreška ipak moći ispraviti”.

EU ODUSTAJE OD BALKANA? POJAČAN JE UTJECAJ TRI MOĆNE DRŽAVE: ‘Zapad te zemlje tjera u ruke Moskve, Pekinga i još jedne metropole’

Hrvatska kao promotor proširenja EU-a

Prema njegovu mišljenju, to je važno jer “stabilnost Zapadnog Balkana znači i stabilnost cijele Europe. To je i u našem vlastitom interesu”. Utoliko je dobro da će Hrvatska, u dogovoru s Njemačkom, koja će nakon nje predsjedati Vijećem Europske unije, posebnu pozornost posvetiti upravo ovoj regiji.

“Svih šest zemalja (Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija, op. red.) imaju otvorenu perspektivu učlanjenja u EU, i sve su one na tom putu, mada se njime kreću različitim brzinama. To su sve europske kulture. Hrvatska se i ranije zalagala za perspektivu njihova članstva, kao što to čini i danas”, uvjeren je McAllister.

To je svakako pozitivna inicijativa, smatra i stručnjak za Zapadni Balkan Thomas Bickl. On je uvjeren da ponavljanje floskule o Zapadnom Balkanu kao “buretu baruta” nemaju utemeljenja u činjeničnom stanju, te da se ne može govoriti o nekoj “neposrednoj ratnoj opasnosti”. Ali izvjestan potencijal za rast napetosti postoji, djelomično i zbog povećane zainteresiranosti međunarodnih sila za to područje. “Promatrača izvana uistinu čudi u kojoj je mjeri Unija ponekad kratkovidna kada je riječ o razvoju u njenom neposrednom susjedstvu, u regiji koja je geostrateški značajna kako u ekonomskom smislu, tako i kada je riječ o pitanjima siguronosne politike”, kaže Bickl.

KAKO ZAPADNI BALKAN KOKETIRA S RUSIJOM, KINOM I TURSKOM: ‘EU je pasivna i čelnici zemalja s ovih prostora to iskorištavaju’

Hrvatski premijer Andrej Plenković i njemačka kancelarka Angela Merkel (AFP / Profimedia)

‘Plenković je iskusan na polju vanjske politike’

Je li Hrvatska, s obzirom na njenu dvojbenu ulogu u BiH te još uvijek napete odnose prema Srbiji, koji su na kraju doveli i do otkazivanja dolaska srbijanskog  predsjednika Vučića na kongres, uistinu motor koji će pridonijeti europskoj integraciji Zapadnog Balkana, McAllister nije želio komentirati u razgovoru za DW.

“U prirodi je stvari da na Zapadnom Balkanu još uvijek postoje nerazjašnjena pitanja među državama bivše Jugoslavije”, kaže njemački političar i dodaje: “EU podržava politiku regionalnog pomirenja i suradnje.”

On ima puno povjerenje u Andreja Plenkovića koji je “izuzetno iskusan na polju vanjske politike” i kojeg on “vrlo cijeni”.

“HDZ je pouzdan partner unutar EPP-a i ja smatram da hrvatska vlada radi odličan posao”, naglašava McAllister.

On s druge strane izričito pozdravlja hrvatsku najavu da pitanje proširenja EU-a bude jedna od središnjih tema hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU-a, te da se u naredni susret na vrhu zemalja Zapadnog Balkana i Unije održi u svibnju u Zagrebu.

PLENKOVIĆ NA PANELU O ZAPADNOM BALKANU: ‘Treba dobro razumjeti što se zbivalo istočno od Hrvatske 90-ih da bi shvatili današnje odnose’

Povratak na Net.hr