Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

UŽASNO ZABRINJAVAJUĆE

OTKRIVENA DOSAD NEPOZNATA OPASNOST KLIMATSKIH PROMJENA: Od ovoga se obolijeva i umire

Klimatske promjene mogle bi odlediti dugo zamrznuto zračenje. Atomske bombe, Černobil, Fukushima, radijacija uzrokovana svime time “putovala” je, zamrznula se se, no sada bi globalno zatopljenje to moglo promijeniti

Topljenje bi moglo biti jedan od najvažnijih fenomena 21. stoljeća. Zahvaljujući klimatskim promjenama, koje je uzrokovao čovjek, razine leda na Arktiku ove su godine dosegle rekordno nisu razinu. Među brojnim promjenama koje bi mogle proizaći iz taljenja leda diljem svijeta je i oslobađanje duboko zakopanih zračenja, navodi se u istraživanju međunarodnog tima koji je proučavao 17 ledenih mjesta u svijetu.

Iako je zračenje prirodno prisutno, znanstvenici su tražili primjer onog koje su uzrokovali ljudi. Koncentracije su bile barem deset puta veće od razina drugdje.

“To su neke od najviših razina koje možete vidjeti u okruženju izvan područja nuklearnog isključenja”, kakazal je Caroline Clason, predavačica iz fizičke geografije na Sveučilištu u Plymouthu.

Nuklearne elektrane stvorile probleme

Kada se ljudsko zračenje ispusti u okoliš, bilo u malim količinama kao što je nesreća na otoku Three Mile 1979. ili veće količine kao što je katastrofa u Černobilu 1986. i nesreća Fukushimi 2011., ono ulazi u atmosferu. To uključuje elemente kao što je radioaktivni cezij, od kojeg ljudi obolijevaju, ali i umiru.

Nakon Černobila, oblaci cezija putovali su diljem Europe. Zračenje se širilo bez obzira na granice, kišom dosežući do Engleske. Ali kad kiša zamrzne, ona poprima oblik leda. “Radioaktivne čestice su vrlo lagane pa kad se nađu u atmosferi mogu otići vrlo daleko. Kad padnu u obliku kiše, kao poslije Černobila, ispiru se. No, kao snijeg ostaju u ledu desetljećima i otapa se kao odgovor na klimatske promjene”, ispričala je Caroline Clason za Popularmechanics.com

Cijena korištenja oružja

Led širom svijeta sadrži nuklearni materijal ne samo zbog nezgoda koje uključuju nuklearne elektrane, nego i od ljudskog korištenja nuklearnog oružja.

“Govorimo o testiranju oružja od 1950-ih i 1960-ih nadalje, upravo u razvoju bombe”, kaže Clason. “Ako uzmemo jezgru sedimenta, vidjet ćemo jasan šiljak na mjestu gdje je Černobil bio, ali također možete vidjeti prilično definiran šiljak oko 1963. godine kada je postojalo razdoblje teškog testiranja naoružanja.”

Elementi unutar zračenja imaju različite životne duljine. Možda najzloglasniji od njih, Plutonij-241 ima 14 godina poluživota. Ali Americium-241, sintetički kemijski element, ima poluživot od 432 godine. Može dugo ostati u ledu. Još uvijek nema mnogo podataka o njegovoj mogućnosti širenja u ljudski lanac hrane, ali Clason tu prijetnju smatra posebno opasnom.

“Ovi materijali su proizvod onoga što smo stavili u atmosferu. To samo pokazuje da naše nuklearno naslijeđe još nije nestalo, još je uvijek tamo”, kaže ona.

Povratak na Net.hr