TRUSNI BALKAN

OD DUBROVNIKA 1667. DO ALBANIJE JUČER: Sedam razornih potresa koji su pogodili ove prostore rušili su sve pred sobom

Tužne i užasne slike koje stižu iz Albanije nisu, nažalost, rijetkost kada je riječ o potresima na Balkanu. Proteklih desetljeća i stoljeća potresi su na ovim prostorima odnosili tisuće života, a zbog tektonskih pomicanja ploča nestajala su čitava naselja, ceste, spomenici kulturne baštine…

Serija snažnih potresa pogodila je jučer Albaniju, počev s onim najsnažnijim u 4.10 ujutro, jačine 6, 4 stupnja po Richteru, koji je pogodio područje od Drača do Tirane. Taj potres i onaj jačine 5,4 stupnja po Richteru, koji je zatresao isto područje u 7.10 sati, najsnažniji su potresi na Balkanu u posljednjih 30 godina. Najmanje 600 osoba je povrijeđeno, ljudi su zarobljeni u ruševinama srušenih zgrada, a zasad je potvrđena smrt 27 ljudi.

Tužne i užasne slike koje stižu iz Albanije nisu, nažalost, rijetkost kada je riječ o potresima na Balkanu. U proteklim desetljećima i stoljećima odnosili su brojne živote, a pod tektonskim pomicanjima ploča, nestajala su čitava naselja, ceste i spomenici kulturne baštine na ovim prostorima, piše Blic. U nastavku podsjećamo na šest najrazornijih potresa na novim prostorima, uz već spomenuti koji je jučer pogodio Albaniju.

BROJ MRTVIH U POTRESIMA U ALBANIJI PORASTAO NA 27: Jučer je tu zemlju pogodilo 250 potresa

DUBROVNIK 1667. GODINE – 7, 4 RICHTERA

Činjenica je da su primorski krajevi trusnija područja zbog rasjeda koji postoje u morima. Dubrovnik je u svojoj povijesti zabilježio više od tisuću potresa. Prvi s katastrofalnim posljedicama pogodio je grad 1520. godine, ali dosad najsnažniji bio je onaj 6. travnja 1667. godine jačine 7,4 stupnjeva po Richteru. Poginulo je pet tisuća ljudi što je bilo oko 80 posto tadašnjeg stanovništva Dubrovnika.

ZAGREB 1880. GODINE – 6,3 RICHTERA

I Zagreb se nalazi na seizmički aktivnom području jer je na spoju velikih tektonskih jedinica: Alpi na sjeverozapadu, Panonskog bazena na istoku i Dinarida na jugu. Najjači potres koji je pogodio Zagreb, poznat i kao Veliki potres, dogodio se 9. studenoga 1880. godine u 7.03 sata. Bio je snage 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Bile su razorene mnoge zgrade, 29 ljudi je ozlijeđeno, a dvoje poginulo. Nakon najsnažnijeg udara uslijedilo je još nekoliko slabijih potresa, a do travnja 1881. ukupno je zabilježeno 185 podrhtavanja tla. Materijalna šteta procijenjena je na 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Potres je toliko oštetio zagrebačku katedralu da joj je nakon toga bila potrebna temeljita obnova.

STRUČNJAKINJA ZA PRIRODNE KATASTROFE SAVJETUJE: ‘Nije istina da smo nemoćni pred potresom, samo morate ovo napraviti kako bi se zaštitili’

SKADAR 1905. GODINE – 6,6 RICHTERA

Potres s epicentrom u albanskom gradu Skadru 1905. godine bio je snage 6,6 stupnjeva po Richteru i uništio je sjeverozapadni dio Albanije te jugozapadni dio Crne Gore. Točan broj žrtava nije poznat, ali prema pisanju tadašnjih medija čitava jadranska obala se tresla i gotovo da nije bilo grada u kojem se bar jedna kuća nije urušila, piše Blic.

RAZORNI POTRES OSJETIO SE I U DALMACIJI, TREBAMO LI SE BOJATI? Stručnjak upozorava: ‘Živimo na seizmički aktivnom području…’

SKOPLJE 1963. GODINE – 6,1 RICHTERA

Strahovite su bile posljedice potresa koji je u rano jutro 26. srpnja 1963. godine pogodio Skoplje, glavni grad Makedonije. Poginulo je 1070 ljudi, najmanje 3000 bilo je ozlijeđeno, a čak 1200 njih ostali su invalidi. Posve je bilo uništeno 15.800 kuća i stanova, a 28.000 oštećeno. Čak 200 tisuća ljudi ostalo je bez krova nad glavom. U razornom potresu uništeno je gotovo 80 posto grada, među ostalim zgrada kazališta, Dom vojske, Narodna banka, mnogi hoteli… Na željezničkom kolodvoru kazaljke na satu i dan-danas su zaustavljene na 5.17 sati – vrijeme kad se dogodio potres – a zgrada kolodvora pretvorena je u muzej.

 

BANJA LUKA 1969. GODINE – 6 RICHTERA

Banja Luku je 27. listopada 1969. godine pogodio potres jačine 8 stupnjeva po Mercallijevoj, odnosno 6 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Počeo je udarom u noći 26. listopada u 2.55 sati, podrhtavanje tla nastavilo se 27. listopada u 8.53 sati, da bi najjači udar uslijedio u 16.35 sati. U potresu je potpuno uništeno 86.000 kuća i stanova, a teško je oštećeno niz javnih objekata.

U znak sjećanja na tu prirodnu katastrofu, na banjolučkom Trgu Krajine postavljen je spomenik “Krivi sat” čije kazaljke pokazuju vrijeme kada se dogodio potres – 9.11 sati.

SEIZMOLOGINJA NAKON RAZARAJUĆEG POTRESA U ALBANIJI UPOZORAVA: ‘Tlo i dalje radi, neće mirovati dva mjeseca!’

CRNA GORA 1979. GODINE – 7 RICHTERA

Službeno najsnažniji potres na prostoru Balkana u novije doba dogodio se 15. travnja 1979. godine u 6.19 sati ujutro s epicentrom između Ulcinja i Bara na Crnogorskom primorju. Potres je bio snage 7 stupnjeva po Richteru i izazvao je katastrofalna razaranja duž čitavog Crnogorskog primorja u dužini od stotinu kilometara.

U tom je potresu poginula 101 osoba u Crnoj Gori te 35 u Albanij, bez domova je ostalo više od 100 tisuća ljudi, a posljedice potresa sanirale su se čitavo desetljeće.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr