Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

POKRET 'MUSLIMANSKO BRATSTVO'

NJEMAČKI OBAVJEŠTAJCI UPOZORILI: ‘Erdogan je najveća prijetnja Europi, cilj je uspostava islamske Božje države diljem svijeta’

‘Njihov je cilj uspostava islamske Božje države diljem svijeta’, riječi su kojima u Njemačkoj komentiraju djelovanje turskog predsjednika i katarskog emira

Dok se svijet bori protiv islamističkih terorističkih organizacija, pokret Muslimansko bratstvo munjevito se širi diljem svijeta i to zahvaljujući katarskom emiru Tamimu bin Hamadu Al-Thaniju i turskom predsjedniku Tayyipu Erdoganu, te katarskom duhovnom vođi Yusefu Al-Qaradawiju, piše Večernji list.

Dvojica navedenih moćnika i lidera država postala su glavni ideolozi Muslimanskog bratstva koji za stručnjake i analitičare nije ništa manje opasan od vehabijskih i selafijskih pokreta s obzirom na to da su se iz tog pokreta rodile mnoge terorističke organizacije.

Potvrđuje to i njemački Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) koji je izdao upozorenje prema kojem je toj državi, ali i Europi Muslimansko bratstvo daleko veća prijetnja od Islamske države i Al-Qa’ide.

“Njihov je cilj uspostava islamske Božje države diljem svijeta, pa tako i u Njemačkoj”, upozorava Burkhard Freier, čelnik BfV-a za Sjevernu Rajnu Vestfaliju, ističući kako je opasnost veća jer Bratstvo vode obrazovaniji ljudi koji imaju znatno veću financijsku potporu iz zemalja Arapskog poluotoka.

“Svojim stremljenjima da uspostave društveni i politički sustav utemeljen na šerijatu suprotstavljaju se slobodarskom demokratskom poretku”, komentirali su iz BfV-a za njemački Focus.

Nastanak Bratstva

Muslimansko bratstvo 1929. godine osnovao je egipatski učitelj Hassan al-Bana sa skupinom radnika, a do njegova ubojstva 1949. pokret se jako proširio.

U vrijeme osnivanja, pak, islamski svijet bio je u previranju. Kemal Atatürk ukinuo je otomanski kalifat u Istanbulu, a nakon Prvog svjetskog rata i propasti Osmanskog Carstva muslimanske zemlje bile su podijeljene između zapadnih sila. Glavni cilj Muslimanskog bratstva bila je reafirmacija političkog islama i uspostava novog kalifata temeljenog na šerijatu i Kuranu.

Daljnja radikalizacija nakon Drugog svjetskog rata pripisuje se učenjima Sayida Qutba, a Bratstvo se brzo širilo diljem arapskog svijeta ulazeći u sukob sa sekularnim režimima i iza sebe ostavljajući atentate na državne dužnosnike i brojna stradanja. Iz njega su potekle brojne terorističke organizacije, među ostalima i palestinski Hamas.

Muslimansko bratstvo smatra da je Kuran odredio savršen način života i društvenog uređenja, pa ga tako smatraju i svojim ustavom te na socijalna pitanja danas gledaju striktno religijski. Između ostalog, protive se kolonijalizmu te su važan faktor u borbi protiv zapadne vojne i ekonomske dominacije u muslimanskim državama tijekom dvadesetog stoljeća.

Cilj Bratstva, koji je zacrtao njegov osnivač Hassan al-Bana, jest doktrina povratka islamske očigledne sudbine: carstvo, osnovano u sedmom stoljeću, koje se prostiralo od Španjolske pa sve do Indonezije.

Proširilo se i na Balkan

Zasad je ostvarilo prodor i veliki utjecaj na političko mišljenje i islamske pokrete u arapskim zemljama i Turskoj, ali i u Europi i na području Balkana, piše Večernji list navodeći kako uz Erdoganove pristaše i znatan broj muslimana Balkana, Srednje Azije i Kavkaza vjerojatno misli da je Muslimansko bratstvo nositelj pravoga islama te da se trebaju vratiti njegovoj ideologiji.

Inače, djelujući u Turskoj i arapskim zemljama, dijele se također na umjerene i ekstremne. Oni ekstremni nalaze se u Egiptu, Siriji i Libiji. Umjereno je krilo, pak, jako u Kataru, Turskoj, Kuvajtu i Jordanu.

Ideju Hassana al-Bane, utemeljitelja Muslimanskog bratstva, danas nastavljaju provoditi katarski emir Tamim bin Hamad Al-Thani i turski predsjednik Tayyip Erdogan. Erdogan, koji sebe danas smatra vođom i zaštitnikom muslimanskih sunita u svijetu, s većim žarom od prijašnjih turskih vladara širio je utjecaj na području bivšeg Osmanskog Carstva: u Makedoniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu i šire.

Erdoganov posjet BiH

Financijskom i svakom drugom vrstom pomoći Turska pokušava utjecati na politike europskih država te promicati radikalnu islamizaciju Europske unije, a u EU-u djeluju 24 organizacije koje su povezane s turskim vlastima. Među njima su i one u zemljama bivše Jugoslavije.

Da se pokret Muslimanskog bratstva već znatno proširio na zemlje Balkana, dokazuje i činjenica da Erdogan, tijekom posjeta državama bivše Jugoslavije pozdravlja tako da mu je palac sastavljen s dlanom, a četiri su prsta u zraku, što je simbol Muslimanskog bratstva. Pozdrav se zove “rabia”. Činio je to i prilikom posjeta Bosni i Hercegovini, kada se susreo s Bakirom Izetbegovićem. Zanimljivo je da u Srbiji to ipak nije činio.

Povratak na Net.hr