Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DRUGAČIJA PERSPEKTIVA

NIJEMCI UPOZORAVAJU HRVATSKU NA KINEZE: ‘Razmislite u što se upuštate, pogledajte Afriku – tamo su već neki upali u dužničku zamku’

‘Ne može se zamjeriti zemljama istoka Europe kad kratkoročno žele prednosti te ‘muzike’, a da na isti način ne razmišljaju i o dugoročnim posljedicama’, navodi se u komentaru Frankfurter Allgemeine Zeitung

Dolazak kineskog premijera Li Keqianga u Hrvatsku na sastanke visoke razine s hrvatskim državnim vrhom i njegovo sudjelovanje na summit 16+1 u Dubrovniku, izazvalo je pozornost i njemačkih medija, koji upozoravaju na moguće opasnosti ‘partnerstva’ dviju tako različitih zemalja, piše DW. 

KOMUNISTIČKA KINA SPAŠAVA HRVATSKU? Vlada tvrdi da će oni riješiti i gorući problem, stručnjak objašnjava što se krije iza euforije

Dužnička zamka

Novinska agencija dpa čije vijesti u pravilu prenose brojni mediji objavila je vijesti o posjeti kineskog premijera. Nakon što su naveli osnovne informacije o susretu premijera Li Keqianga u Dubrovniku s predsjednicima država ili vlada 16 zemalja srednje i jugoistočne Europe, naveli su u tekstu i razloge zbog kojih Europska unija sve više partnerstvo gleda s nepovjerenjem.

“Uglavnom se tu radi o velikim planovima prometne infrastrukture koja bi trebala olakšati transport kineske robe na zapad Europe. Kina sve više nastupa i kao isporučitelj elektrana ili kao investitor u različite industrije. EU takvu vrstu gospodarskog angažmana promatra sa sve većim nepovjerenjem: razni projekti se uglavnom financiraju kreditima kineskih državnih banaka, a uglavnom malenim i državama s malo vlastitog kapitala, koje uzimaju te kredite, prijeti opasnost da upadnu u dužničku zamku i dospiju u političku ovisnost o Pekingu”, navodi se u vijesti novinske agencije dpa.

PixsellFoto: Pixsell

Kineska dvojbena obećanja

Jedan od najuglednijih njemačkih medija Spiegel Online objavio je analizu kineskih investicija u tih 16 zemalja Europe, među kojima je 12 članica Europske unije. Članak Vanesse Steinmetz i Marcela Paulya ‘Kineska dvojbena obećanja’ navodi kako je na prvom mjestu kineskih investicija Srbija, gdje je uloženo u 23 projekata preko deset milijardi dolara. Peking je uložio od metaloprerađivačke i industrije oružja pa do projekata u infrastrukturu.

U Mađarsku je uloženo 4 milijarde dolara, dok je u Poljsku uloženo oko 3 milijarde dolara.  U svojoj analizi, novinari Spiegel Onlinea navode čak tri velika problema.

Kao prvi navode ‘strah od prezaduženosti zbog pretjeranih kredita’, te kao primjer navode Crnu Goru čiji je državni dug samo zbog projekta autoceste od luke Bar do Srbije skočio na 83% BDP-a. Problem je i u tome što je to tek prva faza projekta, a nikome nije jasno odakle će novac potreban za završetak radova.

“Zabrinutost zbog mogućih posljedica takvog prezaduživanja s velikodušnim kreditima iz Kine nije niti nova, niti neosnovana: u Šri Lanci se tamošnja vlada za luku u sklopu novog Puta svile zadužila u tolikoj mjeri da je Kina postala zakupac luke Hambantota za sljedećih 99 godina – na veliku srdžbu stanovništva koje je zbog toga izašlo na ulice”, navodi Spiegel Online.

POLITIČKA KREMA U DUBROVNIKU: Svečana večera u Kneževu dvoru i Linđo za premijere zemalja članica ’16+1′

‘Obećane investicije se ne provode’

Drugi problem analize Spiegel Online nazvao je ‘Obećane investicije se ne provode’, te navode: “Raskorak između obećanih i stvarnih investicija. Ta razlika je vidljiva i iz brojki o zemljama Balkana u izvještaju minhenske Konferencije o sigurnosti 2019. Iz toga se vidi kako je prije svega Bosna i Hercegovina na kraju dobila mnogo manje novca nego što je odobreno i najavljeno kao kredit. Slično izgleda i u Sjevernoj Makedoniji.”

DW navodi kako se slična situacija događala i u Poljskoj kada je Kina obećala izgraditi varšavsku zračnu luku, te kako je u Češkoj u više projekata kineski udio ispao manji od planiranog.

PixsellFoto: Pixsell

Opći nedostatak plana

Analitičari Spiegel Onlinea smatraju kako je razlog za to upravo treći problem kojeg su naslovili ‘Opći nedostatak plana’. Podsjećaju na na kineski plan “Made in China 2025” gdje je cilj Pekinga u tom roku postati vodeća zemlja u robotici i umjetnoj inteligenciji, te napominju kako se kod investicija u istočnoj i jugoistočnoj Europi se jedva može prepoznati neki koncept.

U članku navode kako je Kini posve jasno da Europljani nisu zadovoljni s time što oni rade na području brojnih europskih zemalja, među kojima je i 12 članica Europske unije.

“Vlada u Pekingu ionako svojim angažmanom u istočnoj i središnjoj Europi ne želi izazvati bijes za Kinu najvažnijih država EU-a kao što su Njemačka i Francuska. Zato su Peking i 16 drugih država u Dubrovniku najavile početkom tjedna kako će zajedničke sporazume prije toga predočiti Bruxellesu. Još nikad nisu predstavnici EU-a bili tako uključeni na sastanku 16+1 kao što je to ove godine”, završava analizu Spiegel Online.

KEQIANG I PLENKOVIĆ PRITISNULI DUGME I SPUSTILI NAJVEĆI PILOT PELJEŠKOG MOSTA: ‘Kad bude gotov, bit će prekrasna duga na zemlji’

“Mostovi, luke, tračnice, sloboda?”

Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je  čak dva članka o posjetu kineskog premijera Hrvatskoj i summitu 16+1 u Dubrovniku na kojem će prisustvovati kineski premijer .

U prvom članku analitičara Michaela Martensa naslovljenog ”Mostovi, luke, tračnice, sloboda?” stoji: “Za malenu Hrvatsku je to velik događaj. Već danima hrvatske novine javljaju o trodnevnom posjetu kineskog premijera Li Keqianga i gospodarskog izaslanstva od 250 osoba u najmlađu članicu EU-a. Vrhunac boravka je Businnes Forum u Dubrovniku ovog petka. Na toj konferenciji će se sastati oko 1.000 poduzetnika iz Kine, Hrvatske kao i iz 15 drugih srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja kako bi pripremili poslove s Kinom ili ih sklopili.”

U članku se podsjeća na povijest tih sastanaka, te iznosi detalje o “najskupljem infrastrukturnom projektu u povijesti Hrvatske, mostu prema Pelješcu” koji će, zajedno s pristupnim cestama stajati preko pola milijarde eura i koje gradi China Road and Bridge Corporation.

“Lavovski dio, 357 milijuna eura, preuzima EU. Time dakle europska sredstva za poticanje strukturnih projekata odlaze jednom kineskom državnom poduzeću. To ne ljuti samo europske konkurente kao što je austrijski koncern Strabag koji je izgubio na natječaju. I minhenska Konferencija o sigurnosti govori u svom najnovijem godišnjem izvješću u kojem je Balkanu posvećeno vlastito poglavlje, o “diplomaciji dužničke zamke” Pekinga. Ona može dovesti da malene zemlje jugoistoka Europe dospiju najprije u financijsku, a onda i u političku ovisnost o Kini”, navodi se u članku.

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Jamstvo za projekte

U članku je opisan  čitav postupak natječaja za Pelješki most, te navode  kako niti predstavnici EU-a nisu našli zamjerki, iako je činjenica da ta kineska tvrtka prima državnu potporu te je mogla ponuditi bolju cijenu.

Prenose i demanti kineske strane, kao i najavu Kine da će i dalje ulagati u Hrvatsku, te s  druge strane, navode kako služveni Zagreb teži „članstvu u Azijskoj investicijskoj infrastrukturnoj banci AIIB gdje dominira Kina.”

“Upravo je jamstvo za takve projekte ono što brine neke europske političare i zapadne diplomate. Europski zastupnik Zelenih Reinhard Bütikofer AIIB naziva ‘čistom mašinom za širenje moći Kine’ i ovih dana upozorava kako je proces 16+1 ‘očito metoda razdora. Kad je neki kineski diplomat osobito drzak, onda ponekad i kaže kako se mora pomoći i Mađarskoj kako bi obranila svoj suverenitet prema Bruxellesu’. Doduše, velike članice EU-a kao što je Njemačka su maltene pozvale Kinu na takve pokušaje unošenja razdora kad su vlastite interese stavile iznad zajedničke europske politike prema Kini, smatra Bütikofer, dopredsjednik izaslanstva EP-a za odnose s Kinom”, piše u izvješću koje objavljuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Slična sudbina prijeti i zemljama istoka Europe

Komentar Petera Sturma o ulaganjima Kine u ove zemlje Europe objavljen je u Frankfurter Allgemeine Zeitung, te napominju na što zemlje trebaju pripaziti.

„Dugo se zna da onaj tko plaća muziku određuje i program. Ne može se zamjeriti zemljama istoka Europe kad kratkoročno žele prednosti te ‘muzike’, a da na isti način ne razmišljaju i o dugoročnim posljedicama. Kina nastupa kao velikodušni platiša infrastrukturnih projekata s kojima te zemlje mogu krenuti dalje. Ne može se prigovoriti ni Kini da to ne čini bez svog interesa. Ali primatelji moraju razmisliti u ovisnost o komu se oni upuštaju. Isplati se malo raspitati u zemljama Afrike i Azije. Tamo su već neki upali u dužničku zamku gdje za otplatu moraju plaćati više nego što zarađuju. A da slična sudbina prijeti i zemljama istoka Europe, to mora prije svega zabrinuti i Europsku uniju”, piše u komentaru objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu, prenosi DW.

Povratak na Net.hr