Lupanje službenih pečata davalo je ritam birokraciji u Hrvatskoj već desetljećima, i to dugo nakon što su se europski narodi prestali oslanjati na papir i prešli na digitalni sustav. Za praktički bilo koji vladin ili poslovni dokument u Hrvatskoj je trebao nekakav službeni pečat ili neka vrsta potvrde, piše New York Times u tekstu u kojem se sprda sa našom administracijom.
Registrirate li novi brod ili mijenjate adresu u Hrvatskoj? Za to će vam trebati pečat.
Sve to štambiljanje i miješanje papira u hrvatskoj kafkanijanskoj močvari ipak je došlo kraju, tako što je vlada odlučila da zaustavi pečat prije nego što uguši ionako slabo gospodarstvo, nastavlja NYT.
Premijer Tihomir Orešković nedavno je odlučio maknuti pečat iz gotovo svakog aspekta života, ali nova pravila će stupiti na snagu tek sljedeće godine. Da bi se ta odluka provela u djelo, neki dokumeti će vjerojatno morati biti pečatirani.
(Foto: New York Times)
Neki pečati datiraju još iz feudalnog doba
Zasigurno će trebati neko vrijeme da Vlada i građani zaborave na duboko ukorijenjenu naviku pečatiranja. Državni arhiv sadrži više od 1000 službenih pečata, neki koji datiraju još iz feudalnog doba koje su koristili plemići, izabrani političari i svaki dužnosnik. Hrvatski nacionalni pečat imao je čak i svoju posebnu stražu sve do 2000. godine.
Ivana Sučić iz Hrvatske gospodarske komore, koja se zauzela za nova pravila, rekla je kako je ukidanje pečata bilo razmatrano pitanje znatno prije nego se zemlja priključila Europskoj uniji 2013. godine. No, do danas, gotovo svaki hrvatski poduzetnik prvo je kupovao pečat.
"To je više psihološka nego praktična stvar", izjavila je Sučić.
Predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Lucija Popov kaže da je zadovoljna što se ukida pečat.
"U početku, bilo je razumljivo štambiljati", kazala je Popov.
"Ali to nije odgovarajuće i danas, kad se velik dio rada javnih bilježnika obavlja digitalno. Ipak, naš posao je uvijek bio s pečatom. Trebat će neko vrijeme za promjenu", dodaje Lučić.
