Guardian piše kako je otapanje leda na Grenlandu razotkrilo jednu od najbolje čuvanih američkih vojnih tajni iz vremena Hladnog rata - cijeli podzemni grad izgrađen ispod tamošnje ledene površine za koji se mislilo da će zauvijek ostati tajnom. No, trebalo je tek nekoliko desetljeća globalnog zatopljenja da tajna izađe na vidjelo.
Istraživačka baza bila je paravan za nešto veće
Američka vojna inženjerija iskopala je 1959. godine tzv. Bazu stoljeća (Camp Century) na Grenlandu koji je tada bio u sastavu Danske. Taj 'grad pod ledom' bio je zapravo mreža tunela duga tri kilometra, osam metara ispod leda, koju je napajao prvi mobilni nuklearni reaktor. Podzemna baza bila je namijenjena za smještaj 200 vojnika, a ondje su bili i laboratoriji, trgovine, bolnica, čak i kino i kapela.
Znanstvenici su ondje bušeći uzeli prve uzorke ledene kore koji su kasnije korišteni za proučavanje klimatskih promjena na Zemlji. No, u stvarnosti je ta podzemna baza bila tek paravan za nešto sasvim drugo, veliki tajni projekt o kojem ništa nije znala čak ni danska vlada.
"Mislili su da nikada neće biti otkriveni", kaže William Colgan, klimatolog i stručnjak za ledenjake sa sveučilišta York u Torontu.
U to vrijeme, 60-ih godina prošloga stoljeća, pojam 'globalno zatopljenje' nije još bio ni skovan. No, klima se mijenja i pitanje je hoće li ono što je bilo tamo dolje i ostati ondje", kaže Colgan.
Projektili usmjereni prema Sovjetskom Savezu
Projekt Iceworm (Ledeni crv) predstavljen je američkim vojnim dužnosnicima 1960. godine s ciljem da se podzemna baza s mrežom tunela ispod leda testira kao moguće lansirno mjesto nukleranih raketa usmjerenih prema tadašnjem Sovjetskom Savezu. U to vrijeme Hladni rat je bio na vrhuncu, a nakon što su Sovjeti postavili svoje nuklearne rakete na Kubi, Amerikanci su namjeravali u tajnosti izgraditi podzemnu nuklearnu bazu na Grenlandu.
Bilo je zamišljeno da u 4000 kilometara dugačkom sustavu podzemnih tunela i odaja, koji bi se protezao na površini triput većoj od površine Danske, bude smješteno 600 balističkih projektila usmjerenih prema Moskvi i njenim satelitima.
No, inženjeri su na kraju shvatili da projekt ne bi funkcionirao jer je led suviše nestabilan i vjerojatno bi urušio tunele koji su trebali biti izgrađeni. Tako se od 1964. godine baza koristila tek povremeno, a tri godine kasnije posve je napuštena zajedno s reakcijskom komorom nuklearnog generatora.
Ondje je ostala cjelokupna infrastruktura, a u njoj i biološki, kemijski i radioaktivni otpad. Pretpostavljalo se, naime, da će taj opasni otpad ondje ostati vječno sačuvan pod debelim slojem snijega i leda.
Otapanje leda otkrilo veliku opasnost
Međutim, klimatske su promjene učinile svoje. Ovoga proljeća i ljeta temperature na Grenlandu oborile su rekorde. U Nuuku, glavnome gradu, u lipnju je izmjereno dotad nezamislivih 24 stupnja Celzijeva. Led koji pokriva veći dio Grenlanda od 2003. do 2010. godine otapao se dvaput brže negoli tijekom cijelog 20. stoljeća.
Proučavajući američke vojne dokumente, istraživači pokušavaju procijeniti koliko je i na kojoj dubini uskladišteno otpada. Procjenjuje se da je ondje 200 tisuća litara dizela, približno iste količine otpadnih voda i zasad nepoznate količine radioaktivnih tvari i organskih toksičnih tvari.
Sljedećih nekoliko desetljeća otapanje leda bit će još izraženije. Colgan kaže kako će svake godine nestati jedan ledeni sloj i prema procjenama njegova istraživačkog tima do 2090. led bi trebao nepovratno nestati.
"To se može dogoditi i prije ako se klimatske promjene još ubrzaju", upozorio je.
Tko je odgovoran za radioaktivni otpad?
Kada se to počne događati, na red će doći pitanje odgovornosti za otpad koji leži ispod leda. Danska je 1951. ugovorom dopustila SAD-u izgradnju podzemne baze na Grenlandu, ali u tom ugovoru nije bilo ništa o opasnom otpadu. Stvari dodatno komplicira činjenica da je Grenland 1979. dobio status autonomnog teritorija.
Vittus Qujaukitsoq, grenlandski ministar vanjskih poslova, kaže da je zabrinut za sudbinu podzemne baze i ističe da treba utvrditi odgovornost za moguće štete. Njegov danski kolega Kristian Jensen kaže da će cijeli slučaj istražiti u suradnji s Grenlandom.
Pentagon je priopćio da "priznaje postojanje rizika na tom području uslijed klimatskih promjena" te da će "zajedno s danskom vladom i vlastima na Grenlandu tražiti najbolje rješenje u cilju zajedničke sigurnosti".
