NISU RIZIČNI

‘NEMA CIJEPLJENJA ZA KUĆNE NJEGOVATELJICE’: Nijemci ih svrstali u treću skupinu; Postoji samo jedan način da dobiju cjepivo

U strategiji cijepljenja njemačke Savezne vlade nisu zaboravljene kućne njegovateljice i njegovatelji iz istočne Europe, ali razne prepreke onemogućuju njihovo cijepljenje

“Nema cijepljenja za kućne njegovateljice”, to je bio naslov intervjua s istraživačem integracije Niklasom Harderom koji je 5. siječnja 2021. obavio berlinski Tageszeitung (taz). Ovaj politolog i suradnik Njemačkog centra za istraživanje integracije i migracije Migrationsforschung (DeZIM) [www.dezim-institut.de] trenutno provodi online-ispitivanje među poljskim njegovateljicama i njegovateljima i posredničkim agencijama.

Njegovateljice i njegovatelji iz istočne Europe koji rade u privatnim kućanstvima u Njemačkoj “nisu uzeti u obzir u strategiji cijepljenja Savezne vlade”, kaže Harder u intervjuu za taz. “Dosad se cijepi samo njegovateljsko osoblje koje radi u domovima i ambulantnim službama. Skupina kućnih njegovateljica i njegovatelja iz istočne Europe morala bi nebirokratski dobiti pristup cjepivu, recimo u centrima za cijepljenje”, zahtijeva ovaj stručnjak.

Jesu li njegovateljice i njegovatelji iz istočne Europe u Njemačkoj zaboravljeni u strategiji cijepljenja Savezne vlade? Jasno je, ako se seniorke i seniore želi štititi od korone onda moraju biti cijepljeni i njihovi kućni njegovatelji, jednako kao i osoblje u staračkim domovima. Jedan glasnogovornik Saveznog ministarstva zdravstva ukazuje na preporuku Stalne komisije za cijepljenje STIKO, koja je osnova uredbe o cijepljenju.

VELIKI PROBLEM U VELIKOJ EUROPSKOJ ZEMLJI: Većina stanovnika ne želi se cijepiti, čak i mnogo liječnici odbijaju cjepivo

Treća skupina prioriteta

STIKO je kod cijepljenja protiv korone njegovateljice i njegovatelje svrstao u treću skupinu prioriteta. “To nije najviša skupina prioriteta jer polazimo od toga da njegovateljice i njegovatelji u pravilu rade samo u jednom kućanstvu, tako da je rizik infekcije manji nego kod ambulantnih službi ili osoblja koje radi u ustanovama”, kaže epidemiologinja Sabine Vygen-Bonnet iz Stalne komisije za cijepljenje u razgovoru za Deutsche Welle.

Prema uredbi o cijepljenju pravo na cijepljenje ima “bliska kontaktna osoba neke osobe koja treba njegu”. A njegu prema toj uredbi trebaju osobe iznad 70 godina, dementne osobe ili osobe sa psihičkim poremećajem. U istoj skupini “visokog prioriteta” nalaze se osobe koje zbog ranijih oboljenja imaju visok rizik, pacijenti kojima je transplantiran organ ili kontaktne osobe trudnica. Njegovateljice i njegovatelji iz istočne Europe imaju pravo na cijepljenje ako ih kao svoje kontaktne osobe odrede osobe koje njeguju ili njihovi zakonski zastupnici.

U NJEMAČKOJ IZBILA VELIKA SVAĐA: Cijepljenje se odvija presporo zbog premaloga broja cjepiva

Problem s osiguranjem

Ali, ima jedna zamka: uvjet prava na cijepljenje je postojanje osiguranja kod javnog ili privatnog zdravstvenog osiguranja u Njemačkoj. “Većina njegovateljica i njegovatelja iz srednje i istočne Europe ne ispunjava taj uvjet. i tu je problem”, kaže Frederic Seebohm, direktor Saveza za kućnu njegu VHBP.

Agencije koje poljske njegovatelje posreduju za poslove u Njemačkoj kažu za DW da su njegovateljice i njegovatelji uglavnom osigurani u svojoj domovini i da u Njemačku dolaze s iskaznicom europskog zdravstvenog osiguranja EHIC i potvrdom A1. Ostali imaju privatna osiguranja koja u slučaju potrebe omogućuju liječenje. “Ima slučajeva da neki sklapaju osiguranja u Njemačkoj, ali to je rijetko”, kaže Anna Skop iz udruge za pomoć starijim osobama Seniorenhilfe Dortmund.

SKANDAL NA CIJEPLJENJU U NJEMAČKOJ: Osmero zaposlenika doma za starije slučajno dobili pet puta veću dozu Pfizerovog cjepiva

Ilegalno zaposleni?

To znači da cijepljenje protiv koronavirusa za brojne njegovateljice i njegovatelje nije moguće zbog uvjeta osiguranja u Njemačkoj. Savez za kućnu njegu ide i korak dalje. “A što je s onima koji ilegalno rade”, pita Frederic Seebohm iz VHBP-a.

Savez procjenjuje da do 700.000 kućnih njegovatelja godišnje radi u Njemačkoj – od čega 90 posto ilegalno. “Već godinama zahtijevamo pravnu sigurnost kako više ne bismo imali ilegalnosti”, kaže Seebohm u razgovoru za DW. Ukazuje na pozitivan primjer Austrije koja je već prije 13 godina to zakonom regulirala.

Za politiku je privatna njega i dalje tabu-tema, kaže Seebohm, koja mora biti riješena u kriznim situacijama. Jedna takva situacija je zatvaranje njemačko-poljske granice zbog korona-pandemije u proljeće 2020. godine. Tada se pokazalo da odjednom nedostaju tisuće njegovateljica i njegovatelja iz Poljske.

NJEMAČKOJ OČAJNIČKI NEDOSTAJE OVE PROFESIJE: Traže 50.000 ljudi, a za 10 godina ta će brojka biti čak 300 tisuća

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr