Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TEŽAK PROCES

MOŽE LI BIH INTEGRIRATI U DRUŠTVO SVOJE GRAĐANE IZ SIRIJE? Postoje kapaciteti, ali jedna stvar bi im mogla stvarati probleme

Iako postoje kapaciteti, službama Bosne i Hercegovine najteže će biti integrirati povratnike iz Sirije u društvo, a sigurnosni stručnjak Vlado Azinović smatra kako u nekim slučajevima sve mjere neće biti dovoljne

Bosna i Hercegovina ima kapacitete preuzeti svoje državljane iz Sirije i Iraka povezane s terorizmom, no čeka je dug i neizvjestan proces bavljenja tim osobama koje valja integrirati u društvo, kazao je u razgovoru za Hinu Vlado Azinović, istaknuti stručnjak koji godina proučava problem terorizma.

Problem kojim se bavi iznova je aktualiziran nakon odluke Predsjedništva BiH od 29. studenog da dopusti prihvat prve skupine državljana BiH koji su godinama boravili na teritoriju poražene Islamske države (IS). Dio je to strategije vlade SAD-a, koja inzistira da svih 80 država-članica protuterorističke koalicije, među kojima je i BiH, preuzmu svoje državljane, sada zatočene u nekom od logora pod kontrolom američkih i kurdskih snaga.

Profesor na odsjeku za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti, Azinović se sustavno bavi fenomenom islamskog radikalizma i utjecajem na sigurnost u BiH, autor je niza studija iz tog područja i slovi za insajdera koji raspolaže provjerenim informacijama o stvarnom stanju na terenu. Inzistiranje iz Washingtona nije nikakvo iznenađenje, jer SAD za sve to izdvaja ogroman novac i želi te troškove što prije smanjiti, kaže Azinović.

“Minimalni troškovi održavanja najvećeg logora u Siriji – al Hola, u kojem je smješteno oko 70 tisuća ljudi, mahom žena i djece, premašuju 700 tisuća dolara dnevno. Na godišnjoj razini, samo za održavanje najnužnijih uvjeta u tom logoru troši se više od 260 milijuna dolara. Logorom upravlja američki upravitelj i novac za održavanje u najvećoj mjeri dolazi iz SAD-a”, navodi on dodajući kako su u ovom slučaju ne radi o tome da SAD posebice pritišću baš BiH jer su na Kosovo ranije vratili 34 žene i 72 djece, koji su također boravili u Siriji. Odluka Predsjedništva BiH po njemu je “odgovorna i hrabra”, a posebice značajna zbog toga što se državni vrh BiH rijetko i teško može suglasiti o bilo čemu.

MINISTAR SIGURNOSTI BIH ZABRINUT: ‘Državljani BiH vraćaju se iz Sirije, a pripreme nisu provedene’

Problemi pri povratku u BiH

Prve deportacije državljana BiH trebale su uslijediti početkom prosinca, no odgođene su, a Azinović tvrdi kako je riječ samo o tehničkim poteškoćama, jer su planirani let zrakoplova poremetili loši vremenski uvjeti.

Koliko je zapravo osoba koje bi mogle biti vraćene u BiH još nije jasno jer kruže različiti podaci, a Azinović ističe kako je dodatna konfuzija nastala nakon turske vojne intervencije na sjeveru Sirije. Po njegovim informacijama pouzdano se može govoriti o tridesetak žena s više desetaka djece, kao i dvadesetak muškaraca u zatvorima na teritoriju pod kurdskom kontrolom, dok se u posljednje vrijeme u BiH službeno spominjala brojka od 260 osoba, od čega 100 muškaraca.

“Radi se o osobama koje su ili državljani BiH ili su podrijetlom iz te zemlje, a koji su do proljeća ove godine boravili na teritoriju tzv. Islamske države. Uz to, još uvijek na potpunoj slobodi boravi četrdesetak osoba iz BiH, koje se nalaze u okolici Idliba, na području pod kontrolom rivalske militantne skupine Hay’at Tahrir al-Sham, poznatije i kao al-Nusra Front”, navodi ovaj stručnjak.

Dodatni je problem to što mnoge od ovih osoba žive u poligamnim zajednicama s državljanima i državljankama BiH, ali i drugih zemalja, pa je iz tih veza u Siriji rođen veći broj djece. Niti jedno od te djece nema rodni list, a njihovi roditelji najčešće nemaju vjenčane listove pa ni putne isprave tako da je određivanje identiteta i prava na državljanstvo iznimno zahtjevno.

Potpuno je izvjesno samo to da se značajan broj muškaraca koji čekaju povratak u BiH nalazi na crvenim tjeralicama Interpola zbog umiješanosti u terorizam te će se po povratku u BiH svakako suočiti sa sudskim procesima.

Sprječavanje razbuktavanja ekstremizma

Najave deportacija iz Iraka i Sirije otvorile su pitanje ima li BiH kapacitete da takve ljude prihvati i o njima skrbi na odgovarajući način i hoće li njihov povratak doprinijeti razbuktavanju islamskog ekstremizma i terorizma u samoj zemlji.

Azinović je izravno uključen u te pripreme i pojašnjava kako su uspostavljena dva odvojena protokola za prihvat ovih osoba. Prvim će biti obuhvaćena mala skupina muškaraca, a drugim nekoliko žena i njihove djece. Kada budu predani vlastima BiH, muškarcima će biti još jednom dodatno utvrđen identitet i bit će lišeni slobode pri ulasku u zemlju. Protiv većine muškaraca iz ove skupine već postoje spremne optužnice i oni će doslovce iz zračne luke biti ekspresno izvedeni pred Sud BiH i suočeni s navodima iz tih optužnica te sprovedeni u pritvor do početka sudskog procesa. Protiv ostalih nekoliko muškaraca nastavit će se istraga i oni će biti zadržani u pritvoru. Za očekivati je da u vrlo kratkom roku istraga bude okončana i da protiv njih budu podignute optužnice.

“Očevidno je kako će proći dosta vremena prije nego li oni izađu na slobodu”, kaže Azinović.

Žene i djeca su obuhvaćeni posebnim protokolom koji ima za cilj pomoći i ubrzati njihovu prilagodbu normalnom životu nakon mjeseci, u nekim slučajevima i godina, provedenih u iznimno teškim uvjetima u sirijskim logorima. Nastojat će se provesti sveobuhvatne zdravstvene pretrage, procjene njihove traumatizacije i primarnih potreba. “Ukratko, pokušat će ih se postupno pripremiti za proces rehabilitacije i reintegracije u matične sredine, prije svega u njihove obitelji koje ih već dugo očekuju”, navodi Azinović.

ZABRINJAVAJUĆE OTKRIĆE BiH POLICIJE: ‘Oko 100 muškaraca te 160 žena i djece čekaju na povratak iz Sirije’

Deradikalizacija kao magična formula

“Deradikalizacija” je magična formula za kojom se poseže kada se pokušava objasniti je li takve osobe moguće u cijelosti integrirati u sadašnje bosanskohercegovačko društvo, a da mu one pritom ne budu prijetnja.

U BiH već postoji iskustvo bavljenja sudbinom pedesetak osoba koje su se zadnjih pet ili šest godina već vratile iz Sirije i Iraka ili su deportirane iz Turske. Najveći broj njih bio je razočaran onim što je tamo vidio i doživio. No oni koji će se tek sada vratiti, upozorava Azinović, sigurno ne dolaze u BiH obuzeti čežnjom za rodnim krajem.

“To su osobe koje su ostale vjerne ideologiji IS-a do samoga kraja i fizičke propasti Islamske države u ožujku ove godine. Sada se vraćaju jer nemaju drugog izbora. Za očekivati je da među njima ima duboko, moguće i nepovratno, radikaliziranih osoba. Proces njihove reintegracije i rehabilitacije bit će rizičan, dugotrajan i uvijek s neizvjesnim ishodom”, kaže Azinović. On osobno ne vjeruje u mogućnost njihove deradikalizacije jer se pritom polazi od pretpostavke da se promjenom načina razmišljanja neke osobe može navesti i na promjenu njezina ponašanja, prvenstveno na odricanje od nasilja.

Praksa je pak pokazala kako je lakše postići promjene na bihevioralnoj razini, kroz promjene ponašanja, koje onda postupno, ali nikad pouzdano, mogu dovesti do promjena i u načinu razmišljanja. Programi ovog tipa trenutno se pripremaju u zatvorima u BiH, a uskoro bi trebali biti dostupni i programi za postupanje prema drugim kategorijama povratnika s ratišta iz Sirije.

Deportirani će biti pod nadzorom

U svakom slučaju, ističe Azinović, razmjerno je mali broj osoba koje će biti deportirane, a mogle bi predstavljati stvarnu sigurnosnu prijetnju i one će sigurno kroz duže razdoblje biti pod stalnim nadzorom. U zatvorima u kojima ih se smješta ograničene su mogućnosti njihove komunikacije s ostalim zatvorenicima kako bi ih se spriječilo u širenju propagande.

Sasvim je moguće da u nekim slučajevima to neće biti dovoljno, ali to je naprosto dio rizika s kojim se nose sve zemlje iz kojih su odlazili i u njih se kasnije vraćali borci sa ratišta u Siriji i Iraku, kaže ovaj stručnjak.

On podsjeća da je riječ o skoro 50 tisuća osoba koje su, po posljednjim podacima, došle na ta ratišta iz 140 zemalja, uključujući i Hrvatsku. “Unatoč upornom prikazivanju BiH kao uporišta terorista i ‘tempirane bombe uz granicu EU’, vrijedi podsjetiti da se u 2018. u svijetu dogodilo 9600 terorističkih napada u kojima je poginulo skoro 23 tisuće ljudi, dok se u EU dogodilo više od 200 takvih napada u kojima je smrtno stradalo više od 30 osoba. Nijedan se takav napad nije dogodio u BiH”, podsjeća također Azinović.

Povratak na Net.hr