POSTOJI RIZIK

MNOGI ĆE NASTOJATI ZABORAVITI DA JE TRUMP IKADA BIO PREDSJEDNIK; Analitičar otkriva: ‘Europa pozdravlja Bidena, ali ga neće čekati…’

‘Pred Europskom unijom i europskim zemljama je strateška odluka – ili će čekati Sjedinjene Države i Bidenovu administraciju da povuku poteze ili će nastaviti same’

Nakon Donalda Trumpa, koji je ponekad vrijeđao svoje europske saveznike, ponekad ih otvoreno sabotirao, te uvijek šokirao svojim, u najmanju ruku, nedosljednim i nepredvidivim potezima, EU jedva čeka, kako se to diplomatski formulira, “promjenu političke klime” u Washingtonu nakon što u srijedu prisegne Joe Biden.

Problemi ne čekaju, ne može ni EU

No i analitičari i vodeći europski političari složni su u jednom: Europa nema vremena za čekanje. Europske zemlje koje se i same moraju uhvatiti u koštac s podjelama i pandemijom razumiju kako su procjepljivanje, nezaposlenost, desničarski ekstremizam i polarizacija društva najhitniji problemi koje Biden mora (pokušati) riješiti, ali Europska unija neće čekati da SAD sredi unutarnje probleme.

Globalni problemi su eskalirali pod Trumpom, ali Europa ne može podrediti vlastite interese i agendu, čak niti nastojanjima za obnovljenim savezom (sa SAD-om), ističe za NY Times francuski ministar financija i gospodarstva Bruno Le Marie, koji napominje kako to nije samo francuski stav nego europski konsenzus.

‘Raste strah od podjele SAD-a’

Iako je Bidenova administracija izrazila “čvrstu predanost transatlantskom savezništvu”, budućnost SAD-a je sada daleko neizvjesnija, i ovisna, ističe Bruno Le Marie. U Europi raste zabrinutost kako će Biden mnogo vremena morati utrošiti na unutarnje probleme, ali i kako se ne može reći kako će se oni riješiti; strepnja koja se samo povećala nakon napada na Kapitol.

“Europski vođe su sa zgražanjem i nevjericom promatrali događaje na Kapitolu, a s obzirom na to, ali i na nerede u mnogim gradovima SAD-a postoji rizik podjele američkog društva te da američka administracija neće moći preuzeti svoje međunarodne obveze”, rekao je francuski ministar.

“Pred EU-om i europskim zemljama je strateška odluka – ili će čekati SAD i Bidenovu administraciju da povuku poteze ili će nastaviti same”, rekao je Le Mari nabrajajući samo neke od problema koji iziskuju brzu odluku poslovično spore Europske unije. “Moramo ubrzati borbu protiv klimatskih promjena, izgraditi nove proizvodne kapacitete, ubrzati inovacije i postaviti temelje novoj Europi koja će biti snažnija, neovisnija i sposobna za trku s novim tehnologijama”, kaže.

Vanjska politika zadnja rupa na svirali

Ovakva europska zabrinutost zbog Sjedinjenih Država koje su okrenute sebi je opravdana, ističe Charles A. Kupchan, bivši Obamin savjetnik i suradnik Vijeća inozemnih odnosa, ističući kako će američki domaći problemi “jako utjecati na vanjsku politiku”. Biden se okružio s poznatim intervencionistima u vanjskoj politici, “no istodobno, u Bidenu imate i čovjeka koji je svjestan da je velika prijetnja nacionalnoj sigurnosti itekako prisutna i to sada”, kaže Kupchan. I pritom ne misli samo na prijetnje i otvorenu pobunu ekstremne desnice.

Kao političar koji već gleda prema parlamentarnim izborima usred svog mandata, “Biden će se laserskom preciznošću usredotočiti na pandemiju, otvaranje ekonomije, nezaposlenost, infrastrukturu, zdravstvo i poticanje gospodarstva”, kaže. “Bit će puno manje vremena, snage i novca za vanjsku politiku”, zaključuje.

Europa više ne može tražiti od SAD-a vodstvo

Sophia Besch i Luigi Scattieri iz Centra za europske reforme u novoj analizi ističu kako će “mnogi Europljani nastojati zaboraviti da je Trump ikada bio predsjednik SAD-a”, ali odmah dodaju: “Europa ne može nastaviti gledati prema SAD-u kako bi pronašla odgovore oko ključnih interesa ili kako ih postići”. A jedan od najboljih pokazatelja je obrana, oko koje se uostalom cijela Europa slaže kako je potrebno povećati izdvajanja.

Njemački ministar vanjskih poslova Annegret Kramp-Karrenbauer, kao i neke zemlje središnje i istočne Europe smatraju kako Europa ne može zamijeniti SAD kao krovnog nositelja sigurnosti, no francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao i Josep Borrell Fontelles, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, upozoravaju kako Europa više ne može računati na američku stabilnost. Bidenova pobjeda ne bi trebala obeshrabriti Europljane od cilja neovisnije obrambene politike i veće strateške neovisnosti, pa ni u kontekstu NATO-a, upozoravaju.

Konkretni primjeri koji prvi iskaču su terorizam, migracije i nestabilnost Sjeverne Afrike, u kojima Europljani smatraju kako bi morali moći djelovati samostalno, jer će tako biti i učinkovitiji.

“Mi, kao Europljani, moramo biti oprezni oko svojih očekivanja od SAD-a kada je u pitanju naše susjedstvo”, rekla je Nathalie Tocci, ravnateljica talijanskog Instituta međunarodnih odnosa. Oko pitanja Bjelorusije, Ukrajine i Balkana, “koordinacija sa SAD-om je važna, ali ne možemo očekivati od SAD-a da poveća angažman”, pojašnjava.

Savezništvo nije isto što i pokoravanje

Nakon četiri godine Trumpova antagonizma prema Europi, i njegovih “Amerika na prvom mjestu” politika koje su i dalje popularne, Europljani su više nego ikada svjesni da savezništvo sa SAD-om ne smije značiti podređivanje Washingtonu i iziskuje veću slobodu Europi da djeluje samostalno. “Odlučni smo u tome da budemo snažan saveznik SAD-u, no savezništvo ne znači pokornost. Moramo napraviti jasnu razliku između toga da djelujemo zajednički prema, primjerice, Kini i toga da radimo pod vodstvom SAD-a. To nije isto”, upozorava Bruno Le Marie.

Macron i drugi europski vođe nestrpljivo iščekuju razgovor s Bidenovom adminstracijom oko nove strategije prema Kini, “ali ne tako da nam SAD objašnjava ‘ovo je plan, na vama je da ga slijedite’. To neće biti prihvatljivo”. Le Marie je branio europski sporazum s Kinom o investicijama kao nešto što je u interesu EU-a, odbacivši pritom i tezu kako je “EU kopilot u američkom bombarderu koji cilja Peking”. No ističe kako EU i SAD “moraju naći zajednički odgovor na štetne prakse Kine, od manipulacija tečajem i državnim tvrtkama do dampinških cijena i podružnica”.

“Ozbiljno balansiranje interesa bi moglo označiti novi početak u odnosima između naših dvaju kontinenata”, rekao je Bruno Le Marie o američko-europskim odnosima.

Trump razgolitio najveći problem

Kina je samo jedan od ključnih problema koji su pred EU-om i Bidenovom administracijom, a tu su i trgovina u kojoj obje strane moraju odustati od začaranog kruga uvođenja carina, borba protiv klimatskih promjena, regulacija digitalnog tržišta.

Pritom, zbog Trumpa osobito iskače reguliranje digitalnog svijeta.

Kako oporezovati, ali i regulirati rad internetskih divova glavna je briga jer, kako ističe Bruno Le Marie, “internetski divovi u stanju su laž prikazati kao istinu”. Kao primjer navodi Trumpa i njegove objave o ukradenim izborima. “Takva mješavina laži i istine je, prema meni, navjeći problem s kojim smo se susreli u zapadnim demokracijama”.

Pritom ne vidi kao rješenje Twitterov i Facebookov potez brisanja Trumpovih profila. “Mislim da ne možete istodobno biti platforma i regulator bez obzira na to koliko su vaše namjere dobre. Jasnu, snažnu i vjerodostojnu kontrolu mogu provesti samo izabrani dužnosnici koji mogu donositi zakone”, smatra.

Ipak, unatoč svim naslijeđenim problemima i teškoj međunarodnoj situaciji, Bidenova administracija daje razlog za optimizam.

“Sjedinjene Države se vraćaju kući. Kad Europa i Amerika stoje zajedno, onda i odrade stvari i obje strane dobivaju na snazi na sceni međunarodne politike”, zaključuje Patrycja Sasnal s poljskog Instituta međunarodne politike.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr