Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NEDOSTATAK EMPATIJE

MLADA NASLJEDNICA NJEMAČKOG CARSTVA KEKSA SABLAZNILA: ‘Nema ništa loše u tome što smo za vrijeme nacista imali prisilne radnike’

Verena Bahlse, nasljednica njemačkog carstva keksa, izjavila je da njezina tvrtka, koja je zapošljavala 200 prisilnih radnika tijekom Drugog svjetskog rata, ‘tada nije učinila ništa loše’

Nasljednica njemačkog carstva keksa izazvala je ogorčenje i gnjev nakon što je navodno umanjivala teškoće koje su pretrpjeli ljudi prisiljeni raditi u obiteljskom poduzeću za vrijeme zločinačke nacističke vlasti. Kako piše Daily MailVerena Bahlsen, čiji je otac vlasnik tvrtke Bahlsen, izjavila je da ta tvrtka, koja je zapošljavala 200 prisilnih radnika tijekom Drugog svjetskog rata, “tada nije učinila ništa loše”.

Većina prisilnih radnika u Bahlsenu sa sjedištem u Hannoveru bile su žene, od kojih su mnoge bile iz tada okupirane Ukrajine. Međutim, 25-godišnja Bahlsen, čiji je pradjed Herman Bahlsen stvorio kekse Leibniz, izazvala je buru tvrdeći da je njezina tvrtka “dobro” tretira prisilne radnike.

Verena je najprije postala poznata kada je izjavila da je kapitalistica koja “želi zaraditi novac i kupiti jahte sa svojim dividendama”. Kada su je kritičari na Twitteru podsjetili da je njezina tvrtka profitirala od prisilnih radnika tijekom nacističkog režima Adolfa Hitlera, Bahlsen, koja će naslijediti četvrtinu obiteljskog posla, uzvratila je: “To je bilo prije mog vremena i isplatili smo prisilnim radnicima jednako koliko i Nijemcima i tretirali smo ih dobro”, rekla je za Bild, dodajući kako tvrtka nema razloga osjećati krivnju zbog toga.

Slijepa točka u kolektivnom pamćenju

Ta tvrdnja je pojačala negodovanja protiv nje. Dokumentacijski centar nacističkog prisilnog rada u Berlinu ukazao je na ovaj slučaj kako bi ilustrirao nedostatak razumijevanja o stanju onih koji su morali raditi protiv svoje volje. “Ne samo da postoji veliki jaz u znanju članova obitelji #Bahlsen. Tema nacističkog prisilnog rada često je i dalje slijepa točka u kolektivnom pamćenju”, napisao je centar na Twitteru te pozvao ljude da pogledaju izložbe kako bi nešto naučili o sumornoj povijesti.

Karljosef Kreter, koji vodi tim posvećen kulturi sjećanja u Hannoveru, izjavio je da su komentari nasljednice Bahlsena “nepromišljeni”. “Bahlsen je bila važna tvrtka za ratne napore i kao takva dobila je radnike s istočnih teritorija” izjavio je regionalnoj novinskoj grupi RND. “Prisilni radnici živjeli su u uvjetima koji su bili blizu zatvorskih”, kazao je.

Tužbe odbačene zbog zastare

Tvrtku za proizvodnju keksa je osnovao pradjed Verene Bahlsen krajem 19. stoljeća, a zapošljavala je oko 200 prisilnih radnika, uglavnom žena, između 1943. i 1945. godine. Iako su žrtve nakon rata podnijele tužbe protiv Bahlsena, one su odbačene zbog zastare. Tvrtka Bahlsen je u svojoj izjavi priznala moralnu odgovornost koja proizlazi iz toga što je bila jedna od mnogih njemačkih tvrtki koje su tijekom nacističke diktature koristile prisilni rad.

Tvrtka tvrdi da je dobrovoljno uplatila oko 1,5 milijuna njemačkih maraka (oko 750.000 eura) u razdoblju od 2000. do 2001. godine fondaciji koju su osnovale njemačke tvrtke kako bi nadoknadile štetu za 20 milijuna prisilnih radnika koje su koristili nacisti. Bivši prisilni radnici nisu uspjeli u pojedinačnim tužbama za naknadu štete od Bahlsena, budući da su se njemački sudovi pozvali na zakone o zastari, piše Daily Mail.

Povratak na Net.hr