banner

POČECI KORONAVIRUSA

‘MISTERIJ KOJI SE NIKAD NEĆE RIJEŠITI’: Lani je u ovo doba Wuhan počeo brujati o nečem čudnom, a na dva ključna pitanja još nema odgovora

U ovo vrijeme prošle godine kineskim gradom Wuhanom krenule su kružiti glasine o novoj neobičnoj gripi, odnosno novome virusu koji se eskalirao u pandemiju i paralizirao svijet

Od sredine studenoga prošle godine, građani Wuhana raspravljali su tjednima o kašlju i prehladi te otežanom disanju. Početkom prosinca identificirana je “upala pluća nepoznatog podrijetla”, a pacijenti su odlazili u bolnice na liječenje. Godinu dana od početka suživota s ovim virusom najvažnija pitanja ostaju neodgovorena: Odakle je došao virus? Tko je bio prva žrtva?

Lov na nultoga pacijenta

“To su misteriji koji se možda nikada neće riješiti”, kaže profesor Edward Holmes za ABC News, koji je vodeći virolog sa Sveučilišta u Sydneyu, a među prvima na svijetu je mapirao genom SARS-CoV-2. Holmes objašnjava kako bi potraga za podrijetlom virusa mogla ovisiti o ulasku u špilju i potrazi za točno tim šišmišem, ali to nije jednostavno. No, podrijetlo koronavirusa i njegova prva ljudska žrtva i dalje, prema Holmesu, ostaju “hipotetička konstrukcija”. Nadalje, objašnjava kako u filmovima dobro zvuči vratiti se i pronaći osobu koja je prvi put bila izložena šišmišu, ali šansa da se to ustanovi gotovo je jednaka nuli. Naravno, to ljude nije zaustavilo u pokušajima.

Jedno izvješće objašnjava kako je 55-godišnji stanovnik kineske provincije Hubei prvi zaražen koronavirusom 17. studenoga prošle godine. No, informacije nisu potkrijepljene.

Foto: ProfimediaFoto: Profimedia

Također se sumnja da se virus mogao razviti i ranije. Dana 18. rujna prošle godine carinska služba zračne luke Tianhe u Wuhanu zaprimila je izvješće kako je dolaznom putniku loše, da ima respiratorne smetnje i nestabilne vitalne znakove. Druga izvješća upućuju na španjolske uzorke kanalizacije u ožujku 2019. u kojoj su pronađeni fragmenti Covida-19.

KOSOR KRITIZIRA VLADU I STOŽER: ‘Milanović bi mogao tražiti aktiviranje članka 17. Nije mi jasno da su Štagljar i Đikić u krivu, a ostali u pravu’

Možemo zaključiti kada se virus pojavio kod ljudi

Medicina i epidemiologija razotkrili su osnove širenja ove bolesti, a virolozi poput Holmesa mogu donijeti zaključke o tome koliko dugo cirkulira i što će vjerojatno učiniti sljedeće. Svi različiti sojevi Covida-19 mogu se pratiti do zajedničkog pretka, što implicira da predak ovoga virusa označava opće razdoblje tijekom kojeg je virus “skočio” sa životinja na ljude.

Brza lekcija iz biologije

Virus postoji u životinji, a vodeći kandidat je šišmiš. U nekome trenutku virus šišmiša prenosi se na drugu životinju koja je u bližem kontaktu s ljudima, a zatim nakon nekog vremena virus zarazi prvog čovjeka. Nije moguće točno znati koliko dugo se, prije nego što je otkriven kod ljudi, događao ovaj prijenos. U slučaju Covida-19, nekoliko je mutacija moglo postojati kod ljudi prije studenoga 2019., ali su izumrle i time ostavile samo jednu moćnu mutaciju. Možda je tu mutaciju uhvatio jedan bolesnik, superširitelj, što je dovelo do trenutne pandemije.

AKADEMIK KOSTOVIĆ: ‘COVID utječe i na mozak, ali znanstvenicima još nije jasno kako se ondje širi’

Tržnica morskih plodova kao mjesto zaraze

Tu dolazimo do zloglasne veleprodajne tržnice morskih plodova Huanan u Wuhanu. Iako je moguće da je jedna od životinja koje su se prodavale na toj tržnici bila stvorenje koje je prenijelo SARS-CoV-2 na ljude, to ne mora biti slučaj. Možda se virus prenosio na ljude negdje drugdje, a tržnica je bila samo mjesto na kojem se bolest pojačano proširila u širu zajednicu.

Dana 31. prosinca službeno je najavljeno izbijanje onoga što danas poznajemo kao SARS-Cov-2. Dva dana kasnije laboratorijska izvješća potvrdila su da je 41 osoba hospitalizirana s tom bolešću.

Ulazak u srce koronakrize

Dana 23. siječnja The New York Times poslao je poruku svojem osoblju u Kini: Tko je voljan izvijestiti iz pogođenog grada? Informacije o virusu i dalje su bile skrivene, a optužbe da kineska vlada nije bila transparentna u pogledu razmjera krize koja se odvijala, značile su da je izvještavanje na terenu najbolji način kako bi se saznalo što se događa.

Foto: Profimedia

“Mislio sam da će to biti velika priča, ali mislim da nitko nije predvidio što će se dogoditi”, kaže Chris Buckley, iskusni novinar Timesa koji je proveo više od 70 dana zatvoren u Wuhanu. “Bacio sam nešto odjeće u torbu, sredstvo za dezinfekciju ruku i mislio sam da ću biti tamo tjedan dana, možda dva.”

PULMOLOG SRIĆA UPOZORAVA DA SMO U KRITIČNOJ FAZI: ‘Brojke izmiču kontroli, a znam i zašto je tako. Bojim se da je lockdown jedino rješenje’

Preskočeni ili skriveni dokazi

U Kini je zatvaranje grada bila prilično velika stvar, i to u Wuhanu – golemom industrijskom gradu i prometnom čvorištu koje se protezalo pored poznate rijeke Yangze, s više od 11 milijuna stanovnika.

Buckley je sumnjao da će možda ući u veliku sigurnosnu operaciju osmišljenu za kontrolu kretanja stanovništva, ali grad je bio miran. Uhvatio je taksi do obližnje bolnice i zatekao ljude koji su poredani ispred klinika kako bi se testirali.

“Postojalo je uvjerenje da je vlada preskočila ili sakrila neke dokaze da se virus širi”, kaže Buckley. “Ljudi u gradu već su neko vrijeme priznavali da je sve veći broj ljudi koji odlaze u klinike i doživljavaju ove simptome slične upali pluća koji bi u nekim slučajevima mogli biti vrlo ozbiljni.”

Što će se dalje događati?

Pronalazak životinje ili vrste koja je prenijela Covid-19 na ljude od presudne je važnosti, vjeruje Holmes. Trenutno je genom Covid-19 oko 96 % kompatibilan s koronavirusima koji imaju poznate životinjske domaćini. Istražitelji WHO-a usredotočit će se na lov na životinju s koronavirusom koja se podudara 99%.

Foto: Profimedia

“Mogle bi potrajati godine i moguće je da ga nikad nećemo pronaći”, kaže Holmes.

Poveznica s ebolom i zika-virusom

Porast takozvanih zoonotskih bolesti tijekom posljednjih desetljeća – od ebole i HIV-a do SARS-a, zike i mnogih drugih – nije samo loša sreća. Iako su ljudi oduvijek postojali uz divlje, uzgajane i pripitomljene životinje s potencijalno mogućim prijenosom virusa, razlika je sada velika. “Živimo u ovim megagradovima s globalno povezanim stanovništvom i više se izlažemo divljini krčenjem šuma”, kaže Holmes.

Tvrdi kako je usredotočenost na pronalaženje nultoga pacijenta izgubljeni napor. Važnije je otkriti koje su vrste uzrokovale ovaj virus. “Moramo otkriti gdje se to dogodilo, a zatim prekinuti tu rutu. Ako je riječ o poljoprivredi, moramo se obvezati da ćemo to smanjiti.”

U ZAGREBU DANAS POČINJU BRZA TESTIRANJA NA KORONAVIRUS: Ovo su lokacije na kojima se može obaviti besplatan test

Sljedeći korak je zakon, a ne samo znanost

Pravnica za divlje životinje s Tehnološkog sveučilišta Queensland, Katie Woolaston, kaže kako vidi ključnu ulogu zakona u smanjenju budućeg rizika od pandemije.

“Rizik od pandemije raste zbog našeg odnosa s biološkom raznolikošću i odnosa s okolišem”, kaže ona, napominjući klimatske promjene i poljoprivrednu ekspanziju kao čimbenike koji guraju ljude u životinjske prostore.

Kako će izgledati budućnost?

Woolaston i Holmes nastoje prenijeti ideju da je priprema za sljedeću pandemiju ugrađena u brigu o okolišu. Ne postoji jednostavan medicinski odgovor koji nas može spasiti. Čak ni cjepivo ne može ponuditi trajno rješenje jer virusi mutiraju, a zoonotski prijenos ima gotovo neograničeni lončić potencijalnih budućih virusa.

“Čuo sam pripovijest da je ovo pandemija kakva se događa jednom u sto godina”, kaže Holmes. “Ali to je jednostavno potpuno pogrešno. Brzina kojom se događaju ovakve stvari eskalira. Nećemo čekati 100 godina za sljedeću. Mogla bi biti za 10 godina ili sljedeće godine.”

Holmes se nada da će dramatični utjecaj Covida-19 potaknuti vlade i stanovništvo na akciju. “Ne mogu vjerovati da bismo kao vrsta dopustili da se to ponovi bez da smo naučili lekciju”, kaže on.

U međuvremenu je sigurno samo jedno: Covid-19 još nije gotov s nama.

Povratak na Net.hr