Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PROŠLO JE 17 GODINA

U LEDENOM MORU JE SKONČALO 118 MORNARA: Tragedija argentinske podmornice prisjeća nas na najstrašniju podmorsku nesreću

Tragedija argentinske podmornice San Juan s 44 člana posade koji su proglašeni mrtvima nakon što je od njenog nestanka proteklo više o tjedan dana te nakon viejdsti da je pod morem, 400 kilometara od obale Argentine zabilježena eksplozija, potresla je svijet.

Ova velika i zasad zagonetna tragedija ujedno je probudila sjećanje na još jednu, dosad najveću podmorsku tragediju. Riječ je o havariji ruske nuklearne podmornice Kursk 12. kolovoza 2000. godine u kojoj je smrtno stradalo svih 118 članova posade.

EKSPLOZIJU U ARGENTINSKOJ PODMORNICI NITKO NIJE PREŽIVIO: Ovo su žrtve misteriozne nesreće koja je šokirala svijet

Velebni ponos ruske flote

Moćna i masivna strateška nuklearna podmornica K-141 Kursk, tadašnji ponos ruske flote, potonula je tijekom vojne vježbe u Barnetsovom moru. Gotovo svi poginuli bili su mlađi od 30 godina.

Kursk je porinut 1994. godine. Bio je dug 155 metara, mogao je razviti brzinu do 33 čvora i maksimalno zaroniti na dubinu od 650 metara, a nosio je 24 torpeda i 24 rakete.

Izgradnja te podmornice koštala je vrtoglavih milijardu američkih dolara. Povučemo li lako nametljivu usporedbu s Titanikom, navodno nepotopivim tehnološkim čudom svoga vremena, Kursk je bio građen da bi izdržao udare najjačih torpeda.

A uzrok nesreće i potonuća Kurska bila je, prema službeno prihvaćenoj verziji, eksplozija jedne bojeve glave torpeda, koja je potom izazvala eksploziju drugih bojevih glava. Silina te druge eksplozije bila je tolika da su je zabilježili seizmografi na prostoru čitave Sjeverne Europe. Isprva se čak mislilo da se dogodio potres.

MISTERIJ SE PRODUBLJUJE: ‘Detektirali smo neuobičajen signal u blizini mjesta gdje je podmornica nestala s radara’

Kobni oštećeni torpedo

Navodno je kobni torpedo bio oštećen kada je prilikom ukrcaja pao tehničarima s dizalice. U tome se vjerojatno krije kobni paradoks čitave tragedije. Naime, torpeda koja je nosio skupi ultramoderni Kursk bile su stare rakete punjene supstancom kakva se prestala koristiti još 1950-ih godina, a koja bi u slučaju curenja lako izazvala kemijsku reakciju, potom i eksploziju.

Pokušaj spašavanja preživjelih trajao je deset dana, no svih 118 ljudi ipak je skončalo pod vodom. Rekonstrukcija je pokazala da je većina članova posade umrla u roku od nekoliko minuta, dok je njih 23 preživjelo još otprilike četiri sata.

Ronioci koji su vadili mrtva tijela iz podmornice pronašli su poruku jednog poručnika koji je prije potpunog nestanka svjetla u podmornici uspio zapisati sljedeće: “Čitava posada iz dijelova 6, 7 i 8 preselila se u deveti dio. Ovdje nas je 23. Nitko od nas ne može van”.

No, kako to biva s takvim havarijama, neizostavno su je pratile i razne teorije koje govore da je prava istina bila zataškana. Prema jednoj od tih teoriji, Kursk se u vodama Barentsovog mora sudario s američkom podmornicom koja je bila u tajnoj misiji špijuniranja ruskih vojnih vježbi. Prema drugoj, podmornica je naletjela na minu zaostalu iz Drugog svjetskog rata. Sama nesreća se dogodila u vrijeme vojne vježbe ispred poluotoka Kola gdje je s Kurska trebalo biti izvedeno taktičko gađanje mete koju je simulirao admiralski bojni brod Petar Veliki. No, eksplozija se dogodila već prije toga.

POMORSKI MISTERIJ NAPOKON RIJEŠEN: Što je ubilo posadu prve podmornice koja je uspješno potopila neprijateljski brod?

Nesretni početak Putinove ere

Još su zanimljiva dva uzgredna detalja vezana uz ovu tragediju. Nesreća Kurska dogodila se na samom početku ere Vladimira Putina, niti tri puna mjeseca nakon što je prvi puta izabran za predsjednika Ruske Federacije.

Putin je u to vrijeme tek učvršćivao vlast i nije bio još ni sjena današnjeg svemoćnog vlastodršca. Tada se izravno suočio s bijesom javnosti, naročito obitelji poginulih mornara s Kurska. Mediji koje tada još nije držao pod kontrolom, razapinjali su ga ponajviše stoga što bi životi članova posade možda bili spašeni da se pravodobno reagiralo i zatražilo pomoć Norvežana ili Britanaca koji su sa svojom tehnologijom mogli spasiti mornare s Kurska. No, pravodobna reakcija je izostala.

Putin se zbog svega toga već na samom početku mandata našao na dnu i možda je drama s Kurskom djelovala na silovito jačanje njegove vlasti koje je potom uslijedilo i traje sve do danas.

Drugi, bizaran detalj, povezan je s razvikanom slijepom bugarskom proročicom babom Vangom. Ona je navodno 80-tih godina prošloga stoljeća u jednom od svojih sljepačkih vizija govorila da će “krajem stoljeća Kursk prekriti voda i cijeli svijet će plakati za njim”. Ljudi su tada bili začuđeni jer se Kursk, polumilijunski grad 500-injak kilometara od Moskve nalazi na ušću dviju rijeka za koje se ipak nije vjerovalo da bi, čak i u apokaliptičnom scenariju, mogle potopiti grad. Kada se dvadesetak godina kasnije dogodila nesreća “pravog” Kurska, mnogi su u tome vidjeli dokaz vjerodostojnosti bugarske proročice.

RUSI PORINULI NAJMOĆNIJU NUKLEARNU PODMORNICU IKAD: Njezine mogućnosti izazivaju strahopoštovanje

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr