Blizak Putinov suradnik rekao je da se Rusija mora prestati igrati 'lažne demokracije' (pa se obrušio na SAD)
Alexander Bastryjkin, čelnik je moćnog ruskog Istražnog odbora
Rusija se mora prestati igrati “lažne demokracije” kako bi se borila protiv “hibridnog rata” koji protiv zemlje vode Sjedinjene Države, rekao je šef glavnog ruskog federalnog istražnog organa, moćnog Istražnog odbora.
Rusija mora napustiti “pseudo-liberalne vrijednosti” i dati žestok odgovor “političkim, ekonomskim, informacijskim i pravnim” napadima SAD-a, kazao je Alexander Bastrykin u članku za magazin Kommersant-Vlast prenosi Bloomberg.
Rusija bi trebala oponašati Kinu u blokiranju pristupa stranim medijima na internetu što bi bila “učinkovita barijera za ovaj ekonomski rat”, kazao je on. Demokracija nije isto što i “moć samih ljudi” i provođenje njihovih interesa, kazao je bivši studentski kolega Vladimira Putina.
Borba protiv oporbe
Basastryjkin, glavni ruski kriminalni istražitelj vodio je obračun s oporbenim aktivistima nakon Putinovog povratka u Kremlj 2012. godine i uličnih prosvjeda. Putin, koji je Internet nazvao “projektom CIA-e”, kazao je ovog mjeseca kako SAD pokušava destabilizirati Rusiju prije parlamentarnih izbora u rujnu, nakon što su u Panama Papersima procurili dokumenti prema kojima njemu blisku ljudi posjeduju 2 milijarde dolara na off shore računima.
Putin je optužio SAD i Europu za financiranje ustanka protiv pro-ruskih lidera u bivšim sovjetskim zemljama kroz financiranje nevladinih organizacija. Ruske nevladine organizacije koje prihvaćaju financiranje iz inozemstva od 2012. moraju se registrirati kao “strani agenti”.
Ideološki temelj
SAD se kladi na etničke i vjerske sukobe u Rusiji, koji su prethodno uništili “ideološki temelj SSSR-a”, kaže Bastryjkin. Dok su razlozi sukoba koji su izbili tijekom raspada Sovjetskog Saveza bili lokalne prirode, “sada je apsolutno očito da su ti sukobi dio skrivene faze informacijskog rata”, kazao je on.
Sankcije se koriste kako bi se oslabila rusko gospodarstvo, dok je međunarodno pravo postalo “alat rata” u korist SAD-a i njenih saveznika, prama Bastryjkinu. Kao primjer naveo je rješavanje slučaja Yukos Oila, istrage smrti bivšeg ruskog agenta Aleksandra Litvinenka u Londonu, nizozemske istrage 2014. o padu malezijskog zrakoplova MH-17 u Ukrajini, kao i FBI-eve istrage o načinu na koji je Rusija dobila Svjetsko prvenstvo 2018. godine.
Referendum na Krimu
SAD troši milijarde dolara, nastavlja Bastryjkin, “pod krinkom” promicanja demokracije u Rusiji i susjednim državama. To je samo potpirivanje “anti-ruskog i pro-američkog i pro-zapadnog raspoloženja”, kaže.
Rusija mora uzrvatiti s “nacionalnim idejama” koje uključuju “ideološko obrazovanje” mladih kako bi osigurali da se “destablizacija neće dogoditi niti s najvelikodušnijim financiranjem”, kaže. Organizacije mladih treba provjeravati, kako ne bi bili uključene u “zabranjenu ekstremističku aktivnost”.
Osporavanje referenduma na Kirmu, gdje je više od 95 posto ljudi glasalo za pridruživanje Rusiji, također bi trebala biti ekstremistički kriminal, kaže Bastryjkin. Rusija je anektirala poluotok od Ukrajine nakon tog referenduma koji SAD i EU smatraju nezakonitim.