Babak Zanjani (41) optužen je da je bespravno u svoj džep spremio 2,8 milijardi dolara (19,2 milijarde kuna). Višemjesečno suđenje vođeno je u javnosti, što je rijetkost u Iranu.
Tužiteljstvo je tvrdilo kako je dugovao iranskoj vladi novac od nafte koju je prodao u ime ministarstva nafte. Zanjani, koji je porekao da je napravio išta nezakonito, inzistirao je kako su jedini razlog što novac nije bio uplaćen bile sankcije, koje su sprječavale transfer.
Po vlastitom priznanju, Zanjani je godinama upravljao milijardama dolara iz naftnih poslova preko mreže firmi u zemljama poput Turske, Malezije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Optuženik, čije se bogatstvo procjenjuje na 10 do 14 milijardi dolara (68,6 do 96 milijardi kuna), osuđen je za prijevaru i gospodarski kriminal, dok su dva njegova suradnika proglašena krivima zbog "korupcije na Zemlji". To je najozbiljniji zločin u kaznenom zakonu Islamske Republike, što znači da će i oni biti osuđeni na smrt - ali sva trojica mogu se još žaliti na presudu.
Čišćenje kriminala prijašnje vlade
Tijekom vladavine bivšeg predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada, Zanjani je pronašao način kako da šalje devizna sredstva u Teheran, unatoč financijskim sankcijama koje su bile uvedene za iranske banke zbog nuklearnog programa.
Zanjani, koji je uhićen 2013., tvrdio je da mu je bio zadatak zaobići sankcije kako bi unio novac u Iran, u zamjenu za naknadu koju mu je plaćala Ahmadinedžadova vlada.
Vlada predsjednika Hasana Roukanija tvrdi da su korupcija i isplate nezakonitih naknada cvjetale za vrijeme Ahmadinedžadove vlasti.
U sječnju je postignut dogovor između Irana i zapadnih sila koji je omogućio pristup stranoj trgovini. Rouhanijev ministar za naftu Bijan Zanganeh pozvao je investitore da posluju direktno s njegovim ministarstvom te da izbjegavaju posrednike.
