Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

IDEOLOGIJA KROZ MEDIJE

KAKO MAĐARSKA KORISTI PANDEMIJU ZA ŠIRENJE UTJECAJA U SUSJEDSTVU? ‘Naša nacija ne poklapa se s granicama države u kojoj živi’

“Mediji bliski vladi u Mađarskoj su “ideologizirani, jednostrani i antidemokratski”, kaže za DW istraživački novinar Tamas Bodoky. Mađarska bi ovaj model, kako kaže, sada htjela izvesti. Istodobno se želi poduprijeti stranke bliske vladinom Fideszu

“Naprijed Mađarska” stoji na kutijama s kineskim znakovima. Kartoni se nižu u utrobi transportnog zrakoplova. “Više od 80 milijuna zaštitnih maski” su Kinezi poslali u Mađarsku, objašnjava ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijarto preko medije. Uvijek iznova govori o “zračnom mostu” između Kine i Mađarske.

Jedan dio medicinske pomoći Mađarska dijeli zemljama u regiji: Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Ali i pripadnicima mađarske manjine u susjedstvu. “Svaki Mađar je odgovoran za svakog Mađara”, poručuje ovaj političar preko svoje Facebook stranice. Zato se i šalje pomoć Mađarima u dijaspori kojih prema nekim procjenama ima oko dva milijuna, piše Deutsche Welle.

Uljepšavanje imidža među zemaljama zapadnog Balkana

Galerije fotografija na njegovom Facebook profilu pokazuju hiperaktivnog političara pri raspodjeli medicinskih dobara u zemljama zapadnog Balkana. “Ove geste su nešto poput dugoročnih investicija”, kaže savjetnik vlade Zoltan Kisszelly. Pomoć služi poboljšanju imidža u strateški važnoj regiji. “Mađarska se želi profilirati kao mala regionalna sila” kaže ovaj politolog na upit DW-a.

I činjenicu da je Albaniji napokon dat datum početka pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji Mađarska prodaje kao vlastitu zaslugu što je i podbadanje upućeno u smjeru Bruxellesa. Ministar vanjskih poslova Szijarto je izrazio zadovoljstvo što je “jedan mađarski povjerenik u nekoliko mjeseci postigao ono što Vijeću EU-a za rukom nije pošlo godinama”. On misli na novog povjerenika EU-a za proširenje, Mađara i Orbanovog suradnika Olivera Varhelyija.

“Fidesz (konzervativna stanka mađarskog premijera Viktora Orbana op.ur.) želi povećati broj suradnika unutar EU-a”, kaže Tamas Bodoky, utemeljitelj mađarske istraživačke stranice Atlatszo.hu. S EU članicom Slovenijom i ostalim zapadnobalkanskim zemljama koje bi mogle postati članice bi mogla nastati proširena Višegradska skupina.

“Vlada se zanima i za rezerve plina u Azerbajdžanu”, kaže savjetnik Kiszelly. Tamo je mađarski državni koncern MOL aktivan a cilj je manja ovisnost o Rusiji. Na kraju krajeva je Budimpešti važno i blokiranje migrantskih tokova daleko od vlastitih granica. No radi se i o izvozu mađarske ideologije. „Uvući se u vlasničke strukture medijia Slovenije i Sjeverne Makedonije je dio političke strategije kako što bolje prodati vlastite pozicije”, objašnjava Kiszelly.

Ideologija kroz medije

Mediji bliski vladi u Mađarskoj su “ideologizirani, jednostrani i antidemokratski”, kaže za DW istraživački novinar Tamas Bodoky. Mađarska bi ovaj model, kako kaže, sada htjela izvesti. Istodobno se želi poduprijeti stranke bliske vladinom Fideszu i izvesti njezinu ideologiju koju bi se moglo svesti pod pojam “neliberalne demokracije”. Zbog toga mađarski medijski menadžeri rado ulažu u medije koji podržavaju Orbanove prijatelje poput slovenskog premijera Janeza Janše ili bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog.

Zajedničko obojici je da su kod kuće već bili osuđivani zbog korupcije. Gruevski je zatvor izbjegao bijegom iz Makedonije uz pomoć mađarskih diplomata. Sada u Budimpešti uživa zaštitu mađarske vlade.

“Mađarska ulaganja u medije u susjedstvu otvaraju golemi potencijal za ucjenu”, smatra Daniel Bartha iz Budimpeštanskog centra za euroatlantske integracije i demokraciju (CEID), jer ovi mediji ovise o mađarskom novcu. “Naša politika prema zapadnom Balkanu služi prije svega gospodarskim interesima”, smatra ovaj stručnjak.

Dugoročno gledano se radi o energetskom sektoru, mogućnostima ulaganja za mađarske kompanije, trgovinske putove i prometne projekte poput pruge Beograd-Budimpešto kojeg bi trebali realizirati Kinezi. Mađarska ovdje djeluje u europskom interesu. „U biti se radi o tome da ove zemlje postanu članicama Europske unije, a ne da padnu pod utjecaj drugih država”, dakle Rusije, Kine, Turske ili arapskih zemalja.

Neo-desničarska mreža?

No tko investira u balkanske medije? Istraživački novinari iz nekoliko zemalja došli su do podatka da se u ovim procesima pojavljuju uglavnom tri imena: dva bivša menadžera državne mađarske televizije, Peter Schatz i Agnes Adamik. Njih dvoje u međuvremenu ima udjela u preko deset dnevnih novina, internetskih stranica i televizijskih mreža u Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji.

Isto tako je kupovalo i društvo oko Arpada Habonyja, koji u međuvremenu u Londonu posjeduje medijsku agenciju H4NA koja, po vlastitim navodima, želi pružiti „konzervativni i desničarski pogled na ključna pitanja”. Tim od pedesetak novinara uglavnom piše priče o “Opasnostima migracija”, kako prenosi britanski Guardian. Aktivni karatist Habony slovi kao mozak koji stoji iza mnogih kampanja mađarske vlade.

I bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa i utemeljitelj desničarske platforme Breitbart, Steve Bannon je već nekoliko puta posjetio Budimpeštu gdje je 2018. najavio osnivanje tzv. “War Rooms” u Europi. “Ovdje nastaje prava mreža neo-desničara”, kaže kulturna znanstvenica Magdalena Marszovszky.

Simbolički revizionizam

“Mađarska je nacija koje se ne poklapa s granicama ove države”, argumentira ministar Szijarto angažman za Mađare u dijaspori. Iza njegove brige za zemljake u Vojvodini, Rumunjskoj, Ukrajini, Slovačkoj i Sloveniji se, kako kaže Marszovszky, skriva velikomađarska ideja temeljena na etniji. “U ovim područjima mađarska vlada provodi politiku kao da ta područja još uvijek pripadaju Mađarskoj”, kaže ova znanstvenica. Kao primjer navodi potragu resornog mađarskog ministra za liječnicima koji za Transilvaniju.

Mnogo novca odlazi i mađarskim medijima u ovom dijelu Rumunjske gdje živi mađarska manjina. “Zauzvrat Budimpešta očekuje da Mađari u Transilvaniji glasuju za Fidesz, što oni i čine”, smatra novinar Bodoky. Orban može računati s podrškom 1,5 milijuna tzv Szeklera, kako se nazivaju Mađari u Transilvaniji.

Imaginarna država izvan granice postojeće je za Bodokyja „simbolički revizionizam”. Ove godine se obilježava stota godišnjica Mirovnog ugovora iz Trianona po kojem je Mađarska izgubila dvije trećine svog teritorija. Traumatično iskustvo Trianona je, kako kaže Marszovszky, hrana za „žrtveni mit” Mađara kao gubitnika povijesti.

 

Povratak na Net.hr