JEZIV MASAKR: / Prije točno 125 godina SAD proglasio pobjedu u "velikom rasnom ratu"

Image
Foto: Wikipedia.org

Prije točno 125 godina, 29 12. 1890. vojska SAD-a je opkolila skupinu američkih Indijanaca kod potoka Wounded knee.

29.12.2015.
16:09
Wikipedia.org
VOYO logo

Dan ranije, 120 boraca Lakota, koji su putovali sa ženama, djecom i starcima bezuvjetno se predala Sedmoj konjičkoj brigadi SAD-a, s 500 konjanika i četiri topa.

Image
PREŠUĆENI GENOCID: /

Masakrirao je 10 milijuna ljudi, a jedva ste čuli za njega

Image
PREŠUĆENI GENOCID: /

Masakrirao je 10 milijuna ljudi, a jedva ste čuli za njega

No sada je vojska zahtijevali da predaju puške i noževe prije nego ih premjeste u drugi rezervat. Iako su na svoje oružje gledali prvenstveno kao na alat za lov ( iznimno važan obzirom na to da im je SAD redovito uskraćivao govedinu koju se ranije obvezao davati) i na to su pristali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vojnici ubijali i svoje

Jedan vojnik i gluhi Indijanac, Crni Kojot, počeli su se naguravati. Do danas nije razjašnjeno tko je opalio prvi pucanj. Ali jasan je rezultat.

Uslijedio je masakr u kojem je američka konjica pobila najmanje 150, a procjenjuje se i do 300 Indijanaca, uglavnom žene, djece, staraca te ranjenih boraca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po opkoljenim Lakotama su pucali sa svih strana i iz svog oružja, pa se većina od 25 poginulih američkih vojnika pripisuje upravo "prijateljskoj vatri".

Svjedočanstva, koja je 1891. popisao Povjerenik za indijanska pitanja su jeziva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jeyiva svjedočanstva

"Odmah pored zastave primirja majka je upucana dok je držala bebu; ne znajući da je mama mrtva, dijete je nastavilo sisati. Žene su ubijane zajedno s djecom; ubijane su i žene u visokom stupnju trudnoće". Opisuju se i kako su djeca koja izlaze iz skrovišta nakon što je "borba" utihnula, samo da ih zakolju američki vojnici...

Tek nakon nekoliko dana, vlasti su poslali vojsku koja je iskopala masovnu grobnicu za 146 pobijenih Indijanaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ples duhova

Razlog svemu je naravno bila zemlja. Godinama prije sukoba bizoni, koji su temelj prehrane Lakota, izlovljeni su gotovo do istrebljenja, a jamstva iz ugovora kako će vojska štititi teritorij rezervata od bijelih doseljenika, i kopača zlata su ignorirana.

Tada se počeo širiti pokret Plesa duhova, koji je predviđao svojevrsnog indijanskog mesiju, a sljedbenici su odbacivali sve tekovine američkog, bjelačkog društva. Taj pokret bio je trn u oku SAD-a, Indijancima je davao nadu, a njegovi plesovi plašili su bijelce. Zato je SAD morao uništiti i najmanju mogućnost pobune.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više odlikovanih za pokolj nego u Drugom svjetskom ratu

Ubrzo nakon pokolja kod Wounded Knee,a 1890. SAD je počeo slaviti zadnje poglavlje "velike rasne pobjede nad Indijancima" kako je to nazvao David Grua, povjesničar i spisatelj.

Čak 20 pripadnika 7 konjičke brigade odlikovano je Medaljom časti, najvišim odličjem u SAD-u. Manje Medalja časti je dodijeljeno svim 64,000 vojnika iz Južne Dakote koji su se četiri godine borili u Drugom svjetskom ratu, nego za popodnevni pokolj. Uzgred rečeno, Dakota je dobila naziv prema drugom narodu iz skupine Siouxa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Već desetljećima američki Indijanci zahtijevaju od kongresa da se potomcima pobijenih Lakota dodijeli odšteta, ili da barem opozove odličja. Niti se kongres odazvao, niti je američka vojska uklonila spomenik svojih 25 palih junaka koji su "pokazali izvanrednu hrabrost".

Usuncut.com/Danas.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
Otok iskušenja
Senorita 89
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
default_cta
Brak na prvu
Hell's kitchen
Trumbo
Ljubavna zamka
Vlakovi
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
VOYO logo