Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

UN UPRAVO OBJAVIO

NE, DEFINITIVNO NIJE PRERANO ZA PANIKU: Prijete novi rizici koje nismo predvidjeli, sve je veća šansa za jedan tip katastrofe

UN je danas izdao dvogodišnje izvješće o tome kako se svijet nosi s katastrofama

Sve složeniji i učestaliji rizici, od globalnog zatopljenja do zagađenja i epidemija, prijete opstanku čovječanstva ukoliko se ne spriječi njihova eskalacija, upozorili su u srijedu Ujedinjeni narodi. U dvogodišnjem izvješću o tome kako se svijet nosi s katastrofama, UN upozorava da zbog novih rizika koje nismo predvidjeli prošlost više ne može biti vodilja za budućnost. Posebice se kao “novi rizici” po ljudske živote i imovinu navode zagađenje zraka, bolesti, potresi, suše i klimatske promjene.

Posebne prijetnje

Izvješće također upozorava na sve veći potencijal jedne vrste katastrofe u izazivanju ili pogoršavanju neke druge nepogode, poput obilnih kiša koje nakon šumskih požara uzrokuju odrone zemljišta.

“Ukoliko nastavimo živjeti na isti način i nastavimo se ponašati jedni prema drugima i prema našem planetu kao do sada, tada naš opstanak dolazi u pitanje”, rekla je Mami Mizutori, posebna predstavnica glavnog tajnika UN-a na sastanku u Ženevi posvećenom smanjivanju rizika od katastrofa.

U 2018. 1600 katastrofa

Ekstremne vremenske pojave su se u posljednjih 20 godina udvostručile, a prema izvješću, nanose tako golemu ekonomsku štetu da su razvojni ciljevi UN-a u siromašnijim zemljama gotovo nedostižni. U 2018. je u svijetu zabilježeno 1600 katastrofa, od monsunskih poplava u Indiji do šumskih požara golemih razmjera u SAD-u. Iste godine je uslijed katastrofa raseljeno 17,2 milijuna ljudi, a od 2008. godine oko 265 milijuna.

UN smatra da je potrebno uložiti više financijskih sredstava u sprečavanje katastrofa i zaštiti najranjivijih skupina ljudi od posljedica ekstremnih vremenskih pojava. Na smanjenje rizika od katastrofa uloženo je od 2005. do 2017. oko pet milijardi američkih dolara, što je tek 3,8 posto sveukupne potrošnje na humanitarna pitanja, tj. manje od četiri na svakih 100 potrošenih dolara.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr