Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TKO IMA VEĆE IZGLEDE?

IMA LI UKRAJINA ŠANSE PROTIV RUSIJE? Otvoreni rat prijeti više nego ikad, a evo kakav je stvarni odnos snaga

S jedne strane, Ukrajina je bila treća nuklearna sila svijeta, no čak i pobunjeni istok zemlje im predstavlja nerješiv problem

Nakon što su Rusi kod Kerčkih vrata, uskog prolaza između Crnog mora i Azečkog mora gdje se nalazi most koji spaja Rusiju s anektiranim Krimom, pucali na ukrajinske brodove i zaplijenili ih, ove dvije zemlje su na rubu otvorenog rata.

Onaj skriveni, već traje četiri godine, otkako su Ukrajinci protjerali proruskog predsjednika Viktora Janukovića. U sukobima s pobunjenicima na istoku Ukrajine, za koje Moskva tvrdi da ne pomaže, poginulo je gotovo 10.000 ljudi. Stanje se zaoštrilo nakon što je Krim proglasio odcjepljenje od Ukrajine i pripojenje Rusiji, no ovaj otvoreni sukob ruske i ukrajinske mornarice najozbiljniji je dosad.

DRAMATIČAN APEL PREDSJEDNIKA UKRAJINE: ‘Pomozite, Putin želi osvojiti cijelu moju zemlju’

‘Rusija je spremna i na kopneni napad’

Petro Porošenko na sjednici kriznog stožeraFoto: afp

Predsjednik Ukrajine Porošenko u utorak je upozorio na rizik od otvorenog rata, a u srijedu dodao i kako “ima pouzdane informacije da se Rusija sprema i na kopneni napad”. S druge strane, Rusija je samo istaknula kako je počela “testirati borbenu spremu formacija i vojnih jedinica u južnoj vojnoj oblasti”, regiji koja obuhvaća Krim i dio granice s Ukrajinom.

Snimljeni su kamioni koji su prema Krimu prevozili moderne krstareće rakete Kh-35 Zvezda, namijenjene uništavanju brodova, a idući dan Rusija je objavila kako će na Krimu razmjestiti sustave protuzračnih raketa S-400.

Zapadni analitičari za Newsweek ističu kako je otvoreni sukob teško zamisliv, ali Porošenko je istodobno najavio kako će “ojačati granice”. No pitanje je ima li Ukrajina uopće ikakve šanse u sukobu s divovskim susjedom. Brojke, prema svemu sudeći, nisu baš na njenoj strani.

PROCURILA DRAMATIČNA SNIMKA: Ruska vojska gomila teško naoružanje na Krimu, stižu protubrodske rakete i Bal sustavi obrane

Treća nuklearna sila svijeta

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, u Ukrajini je bilo oko 5000 nuklearnih bojevih glava što ju je u tom trenutku činilo trećom nuklearnom silom svijeta, nakon Rusije i SAD-a. No Ukrajina nije imala tehnologiju, tj. nikakav moderan način da te nuklearne glave i lansira, ni novca da ih održava. Kako bi održali dobre odnose s Rusima, jednostavno su im predali većinu nuklearnog oružja, a ostatak su uništili i prodali dijelove.

Vojnici

Prema podacima ukrajinskog ministarstva obrane, oružane snage im broje oko 250.000 ljudi, od čega su 204.000 djelatni vojnici. Zvuči mnogo, no u ruskoj vojsci je, prema gruboj procjeni, 1,9 milijuna ljudi. Razlika je očita i u cijeni – Rusi su na vojsku 2017. potrošili 66,3 milijarde dolara, a Ukrajina 3,6 milijardi.

Tenkovi

Pod Putinovim zapovjedništvom je i bez premca najveća tenkovska sila, točnije procjenjuje se da Rusi imaju 20.000 tenkova. No to nije jedini problem za Porošenka – ukrajinska vlada tvrdi da samo pobunjenici u istočnoj Ukrajini raspolažu s otprilike 680 tenkova. Ako je to točno, pobunjenici za koje Putin ponavlja kako ne pomažu, imaju više tenkova od Velike Britanije i Njemačke – zajedno.

Mornarica

Mnogo svojih brodova Ukrajina je izgubila bez borbe, zajedno s aneksijom Krima, a još tri je izgubila u nedjelju. Iako je Rusija nesrećom u doku izgubila svoj jedini nosač zrakoplova, samo u Crnom moru ima desetke ratnih brodova, a idućih mjeseci trebala bi dobiti još 26 novih. Analitičar Michael Bociurkiw za CNN je istaknuo kako “Ukrajina ni na koji način nije pripremljena za sukob s Rusima na moru” te kako bi “iskrcavanje na azovsku obalu prošlo bez ozbiljnog otpora”.

Zrakoplovi

S Krimom su Rusi preuzeli i podosta zrakoplova. Doduše, ni prije aneksije nisu baš bili u sjajnom stanju. Točnije, kako je David Axe istaknuo 2014., svega 15 posto ukrajinskih zrakoplova na Krimu bilo je upotrebljivo, točnije 16 Su-27, 24 MiG-29s, 35 Su-24s te 24 Su-25s. Prema procjeni od prošlog mjeseca, čitavo ukrajinsko zrakoplovstvo raspolaže sa 17 Su-27 te 21 MiG-26 Fulcrum, kojeg uspoređuje s F-16. Ističe i 13 zrakoplova za napade na zemaljske ciljeve Su-25, desetak nadzvučnih bombardera Su-24 te 46 zrakoplova L-39,koji su načelno namijenjeni obuci, ali mogu obavljati i borbene zadaće.

Oni bi se trebali suprotstaviti zrakoplovstvu koji, prema američkoj vojnoj obavještajnoj službi, broji 141 bombarder, 420 lovaca, 345 lakih bombardera-lovaca, 215 jurišnih zrakopova, 32 zrakoplova za nadzor, 22 zapovjedna zrakoplova…

‘Ukrajinska vojska se vraća’

Analitičar Denys Kiryukhin, za Institut za vanjsku politiku istaknuo je kako je Ukrajina sa “780.000 vojnika, 6500 tenkova, 1100 borbenih zrakoplova i više od 500 brodova” koje je imala nakon raspada Sovjetskog Saveza, spala na “184.000 vojinika, otprilike 700 tenkova, 170 borbenih zrakoplova i 22 broda” do 2013. Ipak, ističe kako se Ukrajina ubrzano naoružava.

Analitičar Mykola Bielieskov u National Interestu prilično optimistično tvrdi kako se “Ukrajinska vojska vraća” ističući veliko povećanje trošenja na vojsku te razvoj vlastitih raketnih sustava. Tvrdi i kako su ukrajinskoj vojsci isporučeni brojni tenkovi i oklopna vozila, točnije njih 4141 2014., godinu dana kasnije 3227, te 530 2016.

No je li to dovoljno?

U slučaju otvorenog rata ni približno, no do otvorenog rata teško da će doći. Je li to dovoljno da Ukrajina zavlada svojim prostorom? To prije svega ovisi o politici. Ukrajinska vojska nije oružanom silom uspjela spriječiti ni odcjepljenje Krima. U slučaju otvorenog sukoba mogao bi im pomoći NATO koji gomila snage na svojim istočnim granicama. No s obzirom na to da Ukrajina nije članica, NATO nije obvezan, a kako je u pitanju savez, teško bi bilo postići jedinstvo oko sukoba.

Povratak na Net.hr