Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DOK SU JEDNI PUSTINJA...

HRVATSKA JE PO NEČEMU, IPAK, REKORDER: Debelo smo iznad prosjeka, nijedna europska zemlja nam nije ni blizu

‘Poljska statistički ima 1600 kubnih metara vode po stanovniku, što je triput manje od europskog prosjeka. Naši izvori vode usporedivi su s Egiptom’

Stari ribič Tadeusz Norberciak zabrinuto gleda nizak vodostaj Vistule u Varšavi, što nije samo znak ljetne suše već i simbol trajne prijetnje nestašice vode u Poljskoj. “Ne sjećam se da je vodostaj bio ovako nizak kao zadnjih godina, to je tragedija”, kaže 85-godišnji Norberciak koji je toga dana pecao s dvama štapovima. “Dalje prema sjeveru još je gore. Vistula izgleda kao lokva”, dodaje.

Stotine rijeka u Poljskoj svedene su na potoke, a jezera nestaju. “Poljska statistički ima 1600 kubnih metara vode po stanovniku, što je triput manje od europskog prosjeka. Naši izvori vode usporedivi su s Egiptom”, navodi se u nedavno objavljenom izvješću poljske državne revizije (NIK), koja se bavila i tom tematikom.

U SLAVONIJI SE OSTVARUJE NAJCRNJI SCENARIJ: ‘Ovakvo nešto se ne pamti u zadnjih 30 godina’

Europska pustinja

Naslov izvješća glasi – “Poljska, europska pustinja”. Prema podacima Eurostata, europski prosjek je 4500 m3 vode po stanovniku. Rekorder je Hrvatska sa 27.300 “kubika”. Poljska, smještena na kontaktu oceanske i kontinentalne klimatske zone, suprotno uvriježenim pretpostavkama nikada nije imala mnogo vode. Prosjek padalina manji je nego dalje na zapadu, a isparavanje je jednako.

S klimatskim promjenama i češćim sušama, situacija je postala alarmantna. Cijeli pojas zemlje koji se proteže od zapada prema istoku zemlje polako se pretvara u stepu. To izaziva velike probleme u poljoprivredi, ali i u šumama i životu u prirodi.

“Prošla je godina bila vrlo sušna i količina vode je pala na 1100 m3 po stanovniku, zamalo ispod praga sigurnosti”, rekao je Sergiusz Kiergiel, glasnogovornik poljske vodoprivrede Wody polskie.

Sukobi zbog vode

Ove će godine situacija vjerojatno biti ista. Poljska hidrološka služba početkom srpnja objavila je upozorenje da u dvije trećine zemlje razina podzemnih voda neće biti dovoljna za cijelo ljeto. Više od 320 općina već je proglasilo mjere štednje i zabranilo punjenje bazena, zalijevanje vrtova ili pranje automobila. Kazne za prekršitelje su visoke.

Općine bez vode prisiljene su je kupovati od onih koje je imaju dovoljno, a to je počelo uzrokovati i društvene sukobe poput onih u Podkowoj Lesni, blizu Varšave, gdje su mještani napali susjede koji zalijevaju vrtove. “Neki dijelovi zemlje već osjećaju hidrološku sušu koja se događa kada voda ne prodire u duboke slojeve tla i ne filtrira se u proljeće”, kaže Kiergiel.

Voda kao poljski problem

“Ne sjećam se prave zime u kojoj snijeg ostaje dugo na tlu i polako se topi i natapa ga”, dodaje Tadeusz Norberciak. Vodostaj Vistule u Varšavi je trenutačno oko 40 centimetara, a znao je biti i po šest metara.

Retencija je najveći problem s kojim će se Poljska suočiti u idućim godinama. U nedostatku dovoljnog broja rezervoara, Poljska trenutačno zadržava samo 6,5 posto vode koja prolazi njenim teritorijem. Za usporedbu, Španjolska zadržava 49 posto. Vlada zato do 2027. planira izgraditi nove spremnike kojima će udvostručiti kapacitet postojećih. Državu će to stajati 3,3 milijarde eura.

Usto će poljoprivrednici bez dozvole moći izgraditi male spremnike kapaciteta do tisuću kubnih metara. “Tek sada otkrivamo problem s vodom u Poljskoj. Dosad smo mislili da je to nešto što se zbiva samo u supsaharskoj Africi. Ali to je i europski problem, poljski problem”, naglašava Leszek Pazderski, stručnjak Greenpeacea.

Povratak na Net.hr