Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NAPETI ODNOSI

HRVATSKA I NJEMAČKA U POLITIČKOM SUKOBU: Službeni Zagreb i Berlin zaratili zbog BiH, u svega nekoliko mjeseci nanizali svađe

U posljednjih osam mjeseci službeni Zagreb i Berlin posvađali su se najmanje četiri puta, a razlog svim tim svađama ili, blaže rečeno, poliitčkim razmimoilaženjima bila je budućnost Bosne i Hercegovine.

O tome je ovih dana, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, pisao Večernji list tvrdeći kako Njemačka inzistira na tome da BiH bude, mimo onoga što je uglavljeno Daytonskim sporazumom, uređena kao građanska država u kojoj građanin uživa prava kao pojedinac, a ne pripadnik određene etničke skupine. Tomu se, navodno, protivi Hrvatska strahujući od mogućih posljedica po stabilnost države s kojom ima najdužu kopnenu granicu. Prema istim izvorima na koje se poziva Večernji list, hrvatska strana traži jednakopravnost tri konstitutivna naroda u BiH.

KLJUČNI POLITIČARI U BiH OPET ISKOPALI RATNE SJEKIRE:Žestoko se obračunavaju strahujući od praćenja tajnih službi te zbog izbornog zakona

Njemački političari složni oko toga da se BiH mora mijenjati

Al Jazeera Balkans je na tu temu objavila mišljenja nekolicine političkih analitičara iz triju ‘umiješanih’ država koji, pak, ne vjeruju da postoji dublji sukob između Hrvatske i Njemačke, već samo razilaženje u stavovima.

Martin Brusis, njemački stručnjak za balkanska pitanja ne smatra da Njemačka želi dovesti u pitanje ustavni poredak BiH definiran u Daytonu, a i austrijski ekspert za Balkan Florian Bieber, sveučilišni profesor iz Graza, kaže da bi bio “jako iznenađen ako bi se njemačka Vlada sada zalagala za građanski organiziranu državu”.

“Imam dojam da priča nema osnova. Jasno je da BiH, kao država, mora važnost etničke pripadnosti bolje izbalansirati s građanskim društvom. (…) No, ne vjerujem da njemačka Vlada ima plan otkloniti etničke principe u Bosni i Hercegovini”, tvrdi Bieber.

Da su njemački političari, bez obzira iz kojih su stranaka, složni oko toga da se u BiH mora osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, ali i ostalih, tvrdi Benjamin Pargan, šef redakcija radija Deutsche Welle za BiH i Hrvatsku. On objašnjava da prijedlozi o građanskom uređenju BiH u stvari proizlaze iz zabrinutosti zbog djelovanja “struktura za koje je dokazano da ne funkcioniraju onako kako bi trebalo i koje same generiraju probleme u politici”. Zato u Njemačkoj drže da se nešto mora mijenjati.

ŠTO SE ZAPRAVO KRIJE IZA ZAHLAĐENJA HRVATSKIH ODNOSA S NJEMAČKOM? ‘Vučić je postao novi miljenik’

“Hrvatska politika prema BiH je izrazito destruktivna”

No, od njemačkih zastupnika u Europskom parlamentu sve se češće čuje da “ima zastupnika iz Hrvatske koji u posljednje vrijeme ništa drugo ne rade nego pokušavaju svima pojasniti važnost zadržavanja sadašnje strukture, odnosno ukazati na navodnu opasnost od građanskog uređenja BiH”. Pargan u tome eventualno vidi naznake manjeg hrvatsko-njemačkog političkog konflikta.

Vedran Džihić, profesor političkih znanosti na sveučilištu u Beču tvrdi kako je Njemačka prepoznala da je BiH a”ne samo disfunkcionalna, već iz perspektive Evrope predstavlja bure baruta i zajednicu punu gnjeva, koje u svakom momentu može eksplodirati”.

“I to je razlog zašto Njemačka razmišlja o revitaliziranju građanske BiH koja bi, naravno, na najbolji mogući način trebala njegovati i štititi prava svih naroda u njoj. Ukidanje etnonacionalnog principa bi za vladajuće strukture, koje parazitiraju na polumrtvom tijelu države, značilo gubitak svih privilegija koje su akumulirali posljednjih 20-tak godina”, kaže Džihić dodajući da bi to značilo kraj privilegija i za predstavnike HDZ-a BiH i one iz SDA kao i iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. On smatra da je hrvatska politika prema BiH već neko vrijeme “izrazito destruktivna” što se, kaže, poklopilo s povratkom HDZ-a na vlast u Hrvatskoj. Otad je, kaže, počeo prevladavati “narativ zasnovan na etničkoj matrici, koji zahtijeva daljnju etnoteritorijalizaciju BiH i potajno mašta o homogenom hrvatskom ‘korpusu'”.

ODRŽANA ZAJEDNIČKA SJEDNICA VLADA: Plenković: ‘Dotaknuli smo sva bitna pitanja u odnosima Hrvatske i BiH’

Hrvatska ne može ‘ratovati’ protiv Njemačke i Turske

S druge strane, političkom analitičaru iz Zagreba Davoru Gjeneru ne čini se da su su Pantovčak i Banski dvori odveć angažirani oko BiH, ali da “zagovaraju jasan koncept zasnovan na potpori otvaranju institucionalnog dijaloga BiH s Europskom unijom”.

“Hrvatska lobira u forumima koji su joj otvoreni za otvaranje europske perspektive BiH. Hrvatska se zalaže za fast track za BiH i individualno vrednovanje napretka svake zemlje u procesu, pri čemu je trenutno vrlo prepoznatljivo liderstvo Crne Gore u ovom prostoru”, kazao je Gjenero za Al Jazeeru tvrdeći da koncept u kome bi Hrvatska ratovala protiv Njemačke i Turske djeluje posve neuvjerljivo.

“Donedavni ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier zagovarao je oživljavanje trilaterale Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Turska, koju vlada Zorana Milanovića nije ‘prigrlila’, a stvarno je otvarala priliku Hrvatskoj da poveća svoj utjecaj”, kazao je Gjenero.

Po njegovim riječima, načelo ‘jedan čovjek – jedan glas’ savršeno funkcionira u homogenim društvima, ali u složenim društvima daje opasan efekt.

UGLEDNI ANALITIČAR ZAKLJUČIO: ‘Multietničke države na Balkanu su propale, nedostaju im čak i osnovni elementi. Vrijeme je za nove promjene’

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr