KLIMATSKE PROMJENE

HOĆEMO LI SE ZATVARATI SVAKE DVIJE GODINE? Ne zbog korone, planet traži ovako nešto, a i Božinović spominje ‘nove rizike’

‘Pitanje za budućnost je u kojoj mjeri smanjenje emisija ukazuje na promjenu kulture i u kojoj mjeri vladina pomoć ide prema rastu zelenije ekonomije, a ne ponovnom pokretanju fosilnih goriva’

Ograničenja uvedena zbog covida-19 dovela su do rekordnog 7-postotnog pada globalnih emisija ugljika prošle godine, ali taj će pad biti kratkotrajan ako se ne pojačaju napori za postupno ukidanje fosilnih goriva, navodi se u znanstvenoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu Nature Climate Change.

Studija koju su proveli znanstvenici iz institucija u Australiji, Britaniji, Francuskoj, Norveškoj i Sjedinjenim Državama potvrdila je preliminarne procjene iz svibnja prošle godine da su globalne emisije CO2 od fosilnih goriva pale za sedam posto, ili 2,6 milijardi tona, na 34 milijarde tona.

U utorak je Međunarodna agencija za energiju priopćila da su globalne emisije CO2 pale za 5,8% 2020. Studija u časopisu Nature Climate Change analizirala je dnevne emisije CO2 diljem 71 zemlje i šest ekonomskih sektora.

Rizik od velikog oporavka emisija

Kako bi se globalna temperatura održala na 1,5 – 2 Celzijeva stupnja ovog stoljeća, emisije se moraju smanjivati ​​za jednu do dvije milijarde tona godišnje, kažu Ujedinjeni narodi. “Kada se infrastruktura fosilnih goriva ponovo stavi u upotrebu, postoji rizik od velikog oporavka emisija 2021. godine, što se vidjelo nakon svjetske financijske krize 2009. godine”, rekao je Glen Peters, direktor istraživanja norveške institucije za istraživanje klime CICERO, koja je sudjelovala u studiji.

Iako je potpuni povratak emisija ove godine malo vjerojatan jer pandemija i dalje traje, buduće emisije uvelike će ovisiti o usklađivanju planova gospodarskog oporavka zemalja s klimatskim ciljevima i zelenim rastom, navodi se u studiji. Kako bi se postigli klimatski ciljevi u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine, post-covid akcije moraju donijeti deseterostruko povećanje smanjenja emisija u usporedbi s razdobljem 2016.-2019., zajedno s prestankom ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva širom svijeta.

Komentirajući studiju, Robin Lamboll, istraživač u području znanosti o klimi i politici na londonskom Institutu Grantham rekao je: “Pad emisija tijekom jedne ili dvije godine zapravo nema dugoročni učinak na klimatske promjene. Pitanje za budućnost je u kojoj mjeri smanjenje emisija ukazuje na promjenu kulture i u kojoj mjeri vladina pomoć ide ka rastu zelenije ekonomije, a ne ponovnom pokretanju fosilnih goriva,” dodao je.

Guardian sugerirao zaključavanje svake dvije godine

Prenoseći tvrdnje iz studije, The Guardian je slučajno dao povoda sumnjama niza teoretičara zavjera člankom u kojem se sugerira da je za postizanje pariških klimatskih ciljeva potrebno “globalno zaključavanje svake dvije godine”. No, naslov je brzo promijenjen i zamijenjen novim “Ekvivalent padu emisije tijekom Covida potreban je svake dvije godine – studija” uz objašnjenje da “stručnjaci tvrde da bi bio potreban ekvivalentan pad emisija tijekom desetljeća da bi se održale sigurne granice globalnog zatopljenja” , piše za RT Helen Buyniski, američka novinarka i politička komentatorica.

Unatoč pozivu na “potpuno drugačije metode” za postizanje i zaustavljanje pada emisija tijekom pandemije, vodeća istraživačica Corinne Le Quéré ipak je inzistirala da klimatske promjene ne mogu biti “sporedno pitanje. Ne može se raditi o jednom zakonu ili politici, to mora biti stavljeno u srce svake politike”, dodaje Helen Buyniski.

Iako Le Quéré nije predložila, ističe Buyniski, da se ljudi lišavaju slobode svake dvije godine kako bi se udovoljilo klimatskom modelu, ostale “strateške akcije” koje je spomenula kako bi se zadržale neke pozitivne nuspojave pandemije već su provedene, a u mnogim slučajevima provode se godinama. Od gradskog planiranja poticanja “aktivnog prijevoza” (pješačenja i vožnje biciklom) i rastućeg javnog prijevoza, do promicanja rada na daljinu gdje je to moguće, njezini prijedlozi nisu bili baš novi i vjerojatno više neće nikoga uvjeriti da su dovoljni, konstatirala je Buyniski.

Davor Božinović na istom tragu

U kontekstu istraživanja, zgodno je prisjetiti se jednog od najneobičnijih govora šefa Nacionalnog stožera civilne zaštite i ministar unutarnjih poslova, Davora Božinovića, koji se sada čini posebno znakovit. Naime, Božinović je u ponedjeljak tijekom redovne konferencije za novinare, odgovarajući na pitanje o tome zašto se ne kažnjavaju masovna okupljanja mladih po cijeloj Hrvatskoj, osobito u Zagrebu, rekao da cijeli niz istraživanja od početka pandemije pokazuje da mladi diljem svijeta očito nisu dovoljno uključeni u život zajednice te da je to problem s kojim ćemo se morati baviti u budućnosti.

“To nije lako rješavati u hodu ili preko noći. Trebalo bi obnoviti solidarnost unutar zajednice tako da više mislimo na druge, a manje samo na sebe i svoju skupinu. Morat ćemo izvući pouke za budućnost jer ovo sigurno nije posljednja kriza, pa ni zdravstvena, kojom se bavimo. Mladi, nažalost, kroz svoj životni i profesionalni vijek, zbog klimatskih promjena i drugih sigurnosnih izazova neće biti lišeni novih rizika. Kao Stožer i Vlada nastojimo voditi mlade i društvo najbolje što možemo kroz ovu krizu i kako bismo se pripremili za postpandemijski svijet i svijet novih izazova koji će biti prepun transformacija, ekonomskih i geopolitičkih, pa i kad je u pitanju naš odnos prema okolišu i prema drugim ljudima”, znakovito je rekao Božinović.

Povratak na Net.hr