Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OPASNOST IZ LEDA

ZBIVA SE ZASTRAŠUJUĆ PROCES KOJEG SMO SAMI SKRIVILI: Prijete nam virusi stari tisuće godina?

Topljenje perfmafrosta već sada opterećuje postizanje cilja zacrtanog Pariškim sporazumom da se globalno zagrijavanje ograniči na manje od 1,5°C u odnosu na predindustrijsku razinu

Globalno zatopljenje potiče topljenje perfmafrosta i taj proces prijeti oslobađanjem milijarda tona stakleničkih plinova, ali i virusa zaboravljenih tisućama godina koji mogu postati prijetnja zdravlju.

Permafrost je trajno zamrznuto tlo koje nastaje kad temperatura tijekom više godina ostaje ispod ništice (ruski “merzlota”) i pokriva oko 25 posto Zemlje na sjevernoj polutki, napose u Rusiji, Kanadi i Aljasci. Takva tla mogu biti sastavljena od ledenih mikroleća ili velikih masa čistog leda, a njihova debljina kreće se od nekoliko do više stotina metara.

U tim je slojevima oko 1700 milijarda tona ugljika, što je otprilike dvostruka količina ugljikovog dioksida (CO2) već prisutnog u atmosferi. S rastom temperatura zagrijava se i permafrost i počinje topiti te postupno oslobađa plin do tada ‘zarobljen’ u ledu, a znanstvenici predviđaju da će se ta pojava ubrzavati.

Ubrzanje globalnog zatopljenja

Topljenje perfmafrosta već sada opterećuje postizanje cilja zacrtanog Pariškim sporazumom da se globalno zagrijavanje ograniči na manje od 1,5°C u odnosu na predindustrijsku razinu, pokazala je studija objavljena u rujnu.

Autori te studije upozoravaju na začarani krug – plin koji se oslobađa topljenjem permafrosta ubrzava zagrijavanje planeta, a to zagrijavanje ubrzava topljenje permafrosta.

Do 2100. godine površina permafrosta bi se, a riječ je o najblažem scenariju, smanjila za 30 posto čime bi se oslobodilo do 160 milijarda tona stakleničkih plinova, upozorila je 2015. znanstvenica Susan Natali iz istraživačkog centra Woods Hole Research Center.

Zaboravljeni virusi oslobođeni iz leda

Osim učinaka na klimu, topljenje permafrosta omogućit će i oslobađanje ponekad zaboravljenih bakterija i virusa koji su bili zamrznuti i oni bi mogli postati prijetnja zdravlju.

U ljeti 2016., jedno dijete u Sibiru umrlo je od antraksa (bedrenice), bolesti koja se smatrala iskorijenjenom u toj regiji dulje od 75 godina. Znanstvenici su ustanovili da je uzrok bolesti vjerojatno topljenje lešine soba uginulog od bedrenice prije više od stotinu godina. Smrtonosna bakterija oslobodila se topljenjem leda u kojem je bila zarobljena te je zarazila životinjska stada.

Ali prijetnja se ne ograničava samo na antraks. Znanstvenici su zadnjih godina otkrili dva tipa golemih virusa, od kojih je jedan star 30.000 godina i ‘čuvan’ je u permafrostu. U tim arktičkim regijama koje za rudarsku i naftnu industriju postaju sve dostupnije zbog topljenja permafrosta mogli bi se jednoga dana probuditi virusi budu li ljudi preduboko kopali, upozoravaju znanstvenici.

Konačno, topljenje perfmafrosta izaziva i goleme materijalne štete zbog rušenje građevina, klizanja tla, podlokavanja cesta i građevinskih objekata. Ekološka organizacija Greenpeace objavila je 2009. godine da su ruske tvrtke u to vrijeme trošile do 1,3 milijarde eura na godinu za popravak plinovoda, zgrada i mostova oštećenih zbog topljenja trajno zamrznutog tla.

Povratak na Net.hr