"Od oko 250.000 tona ukupnog otpada uginulih životinja, godišnje se u Srbiji bar 150.000 vrati u hranu. Ako uzmemo cijenu od samo dva eura po kilogramu, koliko košta sirovina u proizvodnji pašteta, pljeskavica i drugih proizvoda, dolazimo do cifre od 300 milijuna eura godišnje, koji se okreću u ovom biznisu. Sve je to omogućeno neprimjenjivanjem usvojenih zakona", kaže za Blic direktor belgijske tvornice Zelena, koja je u Inđiji prošle godine pokrenula pogon Energozelena za sigurno uklanjanje životinjskog otpada. Belgija je, zbog nepoštovanja bilateralnog sporazuma, tužila Srbiju i Srbija ima rok od nekoliko mjeseci da počne primjenjivati Zakon o sigurnom uklanjanju životinjskog otpada. Suočena s međunarodnom arbitražom i odštetom, Vlada Srbije formirala je radnu grupu, a rezultat toga je hapšenje vlasnika mesnice u Velikoj Plani kod kojega je zaplijenjena tona mesa uginulih krava i konja. On je osumnjičen za proizvodnju i stavljanje u promet škodljivih proizvoda, djelo za koje Krivični zakon predviđa kaznu do tri godine zatvora.
Srbiju trese skandal s mesom uginulih životinja koje je, umjesto da bude na siguran način zbrinuto, sustavno vraćano u prodaju.
