Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NE BAŠ SVIJETLA BUDUĆNOST

ZNANSTVENICI: ‘Poplave u Europi postat će sve češće, zbog globalnog zatopljenja čekaju nas tri scenarija’

Zbog globalnog zatopljenja koje nezaustavljivo raste, poplave će u europi biti sve češće.

Poplave će postati sve češće u Europi zbog globalnog zatopljenja i to čak i ako svijet uspije rast temperature ograničiti na 1,5°C, predviđaju znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Climate.

Više scenarija, svi loši

Autori studije objavljene u ponedjeljak predviđaju tri scenarija: globalno zatopljenje od +1,5°C do +3°C u odnosu na predindustrijsko doba. Najoptimističniji scenarij globalnog rasta temperature predviđa da će se štete izazvane izlijevanjem rijeka u Europi udvostručiti te iznositi približno 15 milijarda eura na godinu, a broj osoba pogođenih tom prirodnom katastrofom rasti za 86 posto, odnosno 650.000 osoba na godinu. Prema najcrnjem scenariju rasta temperature za 3°C, štete će biti 145 posto veće, odnosno 17 milijarda eura na godinu i pogađati 780.000 ljudi (što znači rast od 123 posto).

PARIŽANI SE BORE S POPLAVAMA: Razina Seine dosegla vrhunac u glavnom gradu Francuske, sada se očekuje opadanje

Pariški sporazum o klimi iz 2015. godine, obvezuje države potpisnice da rast temperature planeta ograniče ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko doba, a to znači na 1,5°C. Zemlje potpisnice obvezale su se smanjiti emisije plinova s učinkom staklenika. Međutim, na temelju obveza koje su države preuzele, planet je bliži rastu od +3°C.

Porast o jednog stupnja

Čak i porast od 1°C dovoljan je da izazove smanjenje ledenih santa, rast razine oceana i veće količine oborina. Topao zrak sadrži više vlage koja se oslobađa u obliku kiše ili snijega. Nadalje, urbanizacija dodatno pogoršava učinke poplava, a one su već sada oblik prirodnih katastrofa koje izazivaju najveće materijalne štete u Europi.

Precizne projekcije ritma kojim se događaju klimatske promjene ključne su za smanjenje rizika od tih promjena, upozoravaju znanstvenici. Studija je potvrdila da su učinci klimatskih promjena veliki i obimni. “Naši rezultati pokazuju da se veliki učinci mogu izbjeći ako se ograniči globalno zagrijavanje ispod najnižeg praga. Međutim, znatan rast opasnosti od poplava predviđa se u Europi čak i u slučaju najoptimističnijeg scenarija, a to je globalnog zagrijavanje od +1,5°C”, kažu autori studije.

Povratak na Net.hr