Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

POBOLJŠANJE OPREME U VOZILIMA

EUROPA NOVIM MJERAMA TRAŽI SIGURNIJE CESTE: Do 2050. žele da nitko ne strada u prometu

Neke od predloženih komada opreme, proizvođači su već počeli ugrađivati u svoja vozila

Europska komisija predlaže da se od 2022. godine u automobile uvede nova sigurnosna oprema, koja bi trebala postati obvezna, a ne samo dodatna oprema nekih proizvođača, piše Večernji list.

Unutar Europske unije u prometu godišnje pogine više od 25.000 ljudi, a dogodi se i 1,100.000 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama. Uz to, promet je najčešći razlog smrti mlađih od 18 godina. Zbog toga se EU na razne načine bori kako bi smanjila broj poginulih i ozlijeđenih. Veliki desetljetni plan predstavljen 2010. godine predviđao je smanjenje broja poginulih na 15.000 godišnje. U 2017. je 25.300 ljudi poginulo u prometu, što znači da će se cilj teško ostvariti, ali se ukupan broj poginulih ipak smanjio za oko 5000 na godinu.

Porazna hrvatska statistika

Hrvatska je još kao kandidat za članstvo u EU donijela plan o smanjenju broja poginulih za 50 posto do 2020. godine. U Hrvatskoj je 2010., kada je plan donesen, poginulo 426 osoba u prometu, što znači da je cilj 213 poginulih do 2020. Lani je u Hrvatskoj u prometu poginulo 317 osoba, što znači da su pomaci ipak napravljeni.

No, prema broju poginulih na milijun stanovnika Hrvatska ima 80 poginulih (u 2010. bilo ih je 97) i po tome je četvrta najgora država u Europi, a gori su samo Rumunjska, Bugarska i Latvija. Najbolja je, pak, Velika Britanija s 28 poginulih na 1.000.000 stanovnika, a prosjek EU je 49 poginulih.

Hrvatska je na samom dnu EU i po prosječnoj starosti voznog parka koja iznosi 13,5 godina, što znači čak 68 posto automobila starijih od 10 godina koji nemaju najmodernije sustave pomoći vozaču. Dio njih nema ni ABS i ESP sustave. Zbog svega toga je Uprava za promet i mobilnost EU u sklopu sigurnosnih prometnih mjera već odredila da bi se od 2021. do 2030. na razini cijele EU broj poginulih u prometu trebao smanjiti za 50 posto, a krajnji je cilj da do 2050. godine nema poginulih na cestama. Zbog toga se na razini cijele Europske unije planira niz mjera.

Limitatori brzine

Još 2013. godine Europska komisija je razmatrala mogućnost ugradnje limitatora brzine u svaki auto. Prema tome bi sva vozila bila opremljena uređajem koji automatski uključuje kočnice ako prijeđu 115 km/h. Protiv toga najviše su se bunili Nijemci, koji na pojedinim dionicama autocesta uopće nemaju ograničenja brzine pa je praktički moguće voziti i više od 300 km/h.

Pet godina od prvotne ideje krenulo je u proceduru donošenje Uredbe o zahtjevima za homologaciju motornih vozila i prikolica te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene tim vozila, u pogledu opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika prometu.

Inteligencija pomaže u vožnji

Tako će obvezna oprema uskoro postati inteligentni sustavi za pomoć pri kontroli brzine. Svako će vozilo biti opremljeno kamerama koje će čitati prometne znakove, a kad vozač pritisne gas, papučica će pružati otpor kako brzina ne bi prešla dopuštenu. Svaki bi automobiltrebao biti opremljen i sustavom automatskog kočenja u nuždi koji će prepoznavati pješake i bicikliste.

Osim toga, uredbom se predviđa i obvezna ugradnja kamere, “crne kutije”, koja će snimati podatke o vožnji i pomoći pri rasvjetljavanju okolnosti prometne nesreće. U Rusiji su takve kamere uobičajene zbog zahtjeva osiguravajućih kuća pri osiguravanju skupljih vozila.

Obveza od 2022.

Predviđena je i obvezna ugradnja sustava za praćenje budnosti i pozornosti vozača, što je već serijski ugrađeno u velik broj novijih modela automobila. Opće je poznato da umor na vozača može djelovati kao i pijanstvo, a nesreće koje se događaju kad vozač zadrijema za upravljačem na autocestama su najčešće fatalne.

Pomoć pri vožnji unatrag još je jedna od značajki koje se predlažu kao obvezne, a taj sustav, koji se zasad nudi većinom kao dodatna oprema, automatski koči ako primijeti kretnje iza vozila koje se kreće unatrag. Sva vozila trebala bi serijski imati sustav pomoći koji zadržava automobil u prometnoj traci ako automobil skreće, a vozač nije uključio pokazivač smjera, što je uobičajeno u sve većem broju novih vozila.

Europska komisija predlaže da ta oprema postane obvezna već od 2022. godine.

 

Povratak na Net.hr