Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ANALIZA

EU VIŠE NIJE JEDINI IGRAČ NA BALKANU: U našem susjedstvu upravo se odvija tihi rat za prevlast, Europa hitno mora povući jedan potez

Ugledni politolog Dejan Jović analizirao je utjecaj i percepciju EU-a te vanjskih sila poput Rusije, Turske i SAD-a na Zapadnom Balkanu

Slavenske zemlje Zapadnog Balkana indiferentne su prema Europskoj uniji ili joj se protive, dok su neslavenske zemlje, poput Kosova i Albanije, znantno sklonije europskim integracijama, piše u znanstvenom članku “Pristupanje Europskoj uniji i percepcija vanjskih faktora na Zapadnom Balkanu“, Dejan Jović.

Profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti u tekstu objavljenom u znanstvenom časopisu Croatian International Relations Review analizirao je kakva je percepcija EU-a s jedne, i aktera koji djeluju na ovom području – Rusije, SAD-a i Turske u zemljama Zapadnog Balkana, s druge strane.

Indiferentnost prema EU-u

Unija se odlučila za individualni pristup prema svakoj od zemalja Zapadnog Balkana, pa tako nije poticala države da prvo riješe svoje međusobne prijepore. Ovakav ih je pristup usmjerio daljnjem međusobnom natjecanju i vertikalnoj komunikaciji s Bruxellesom umjesto horizontalnom između sebe.

Političke elite počele su 2000.-ih zagovarati ulazak u EU, ali osjećaji građana nisu bili takvi. Referendum o ulasku u EU u Hrvatskoj u siječnju 2012. pokazao je indiferentnost prema Uniji. Naime, 28,8 posto biračkog tijela tada je glasovalo za, 14,5 protiv, a 56,5 posto nije glasovalo. Vladajući su očekivali tako nisku izlaznost, pa je prije toga promijenjen Ustav te je uklonjena granica od 50-postotne izlaznosti na referendum kako bi on bio valjan.

U anketi Balkanskog barometra 2016. samo 33 posto građana Hrvatske reklo je da je Europska unija dobra za njihovu zemlju, dok je 19 posto reklo suprotno. Najveći je broj onih, 49 posto, koji je rekao kako ne zna i nema određeno mišljenje o ovoj temi.

ZAPADNI BALKAN U ČVRSTOM STISKU DVIJE SVJETSKE SILE: Što to Putin i Erdogan spremaju u BiH? 

Albanija i Kosovo skloni su EU-u

Jović navodi i kako većina anketa u zemljama u okruženju pokazuje slične rezultate, osim na Kosovu i Albaniji gdje građani imaju visoka očekivanja od EU-a. U Albaniji i na Kosovu, 81 posto, odnosno 83 posto misli kako bi članstvo u EU-u bilo dobro za njihove zemlje, a samo šest posto, odnosno dva posto misli kako ne bi.

Srbija je, s druge strane, 2016. bila jedina zemlja u regiji u kojoj je više ljudi (31 posto) mislilo kako bi bilo loše da se njihova zemlja pridruži Uniji, od onih koji misle da bi to bilo dobro (21 posto).

U Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori broj onih koji su indiferentni prema EU-u veći je od onih koji smatraju da bi članstvo u Uniji bilo pozitivno. Razloge zašto su Albanci skloniji EU-u, mogli bismo potražiti i u recentnoj povijesti – Zapad je 90-ih podržavao Kosovo, dok je Srbija bila okrenuta nasuprot Zapadu.

UTJECAJ S ISTOKA ŠIRI SE BALKANOM: ‘Ovo što radi Turska moglo bi nas dovesti u stanje prije Prvog svjetskog rata’ 

Nova Putinova vanjska politika

Takvo je stanje, uz novu rusku, proaktivnu i asertivnu vanjsku politiku, značajno povećalo Putinovu popularnost u Srbiji. Ipsosovo istraživanje iz 2015. pokazalo je kako su Srbi najskloniji Rusiji. Građani su na pitanje s kojom bi zemljom Srbija, u svom interesu, morala održavati snažne veze, odgovorili Rusija (63%), EU (12%), Njemačka (9%), Kina (7%), SAD (3%) i Turska (1%).

Balkan je dakle podijeljen i u odnosu prema EU-u i vanjskim igračima – na jednoj su strani Srbija i Republika Srpska koje su euroskeptične i sklone Rusiji, a na drugoj Albanija i Kosovo, koji podržavaju europske integracije.

“Unija ostaje angažirana ekonomski (76 posto trgovine odvija se s EU-ovim zemljama, s Italijom i Njemačkom kao vodećim partnerima za Zapadni Balkan) i politički – kroz Berlinski proces, dijalog Beograd – Priština i ostale inicijative koje podržavaju europeizaciju regije… No, Europska unija više nije ‘jedini igrač u gradu’. U stvari nikada nije ni bila”, piše Jović.  Navodi kako je Unija već 90-ih prihvatila snažnu uključenost Sjedinjenih Država, što je indirektno otvorilo prostor i drugim akterima poput Rusije.

ANALIZA UGLEDNOG GUARDIANA: ‘Ako ne djeluje odmah, Europi prijeti ponavljanje ukrajinskog scenarija na Balkanu’ 

EU mora djelovati brzo

Nakon što je Putin, dijelom i kao posljedica intervencija na Kosovu, 2000. došao na vlast u Rusiji, vanjska politika Kremlja postala je agresivnija i odlučnija pokvariti igru Zapadu. Premda je Rusija znatno manje uključena u ekonomiju Balkana – čak i u Srbiji 62,5 posto usluga i dobara dolazi iz EU-a, a 9,6 posto iz Rusije – Moskva je ipak uspjela stvoriti imidž glavnog zaštitnika, saveznika i alternative Zapadu.

Ako EU ne djeluje brzo, ostavlja mogućnost vanjskih utjecaja, poput onih SAD-a, Rusije i Turske, piše Jović. “Ako želi ostati atraktivna alternativa rastućim iliberalnim i anti-EU alternativama, Unija bi trebala krenuti djelovati brzo u regiji bez daljnjeg odgađanja. Trebala bi otvoriti vrata svim zemljama kandidatkinjama”, stoji u tekstu.

To bi, zaključuje Jović, poslalo jasan signal vanjskim silama da Zapadni Balkan pripada Europi i nije otvoren za geostrateške igre anti EU igrača.

Povratak na Net.hr