Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SUKOB SILA

BOMBA IZ CIA-e: ‘Kina protiv nas vodi hladni rat, koriste sve puteve moći, dozvoljene i nedozvoljene. Služe se svim sredstvima’

Cilj kineskih operacija kojima širi svoj utjecaj širom svijeta je zamijeniti Sjedinjene Države na mjestu vodeće svjetske supersile, izjavio je u petak visoko rangirani dužnosnik CIA-a.

Govoreći na Sigurnosnom forumu u Aspenu tijekom rasprave u uzdizanju Kine, zamjenik pomoćnika direktora CIA-inog centra za istočnu Aziju Michael Collins rekao je kako kineski predsjednik Xi Jinping i njegov režim vode ‘hladni rat’ protiv SAD-a, piše CNN.

Hladni rad različit od onog Hladnog rata

“Po onome što su oni sami govore, i što je Xi izjavio, oni praktički vode hladni rat protiv nas. Ovaj hladni rat nije poput Hladnog rata, ali pripada istoj definiciji. Sukob koji koristi sve puteve moći, dozvoljene i nedozvoljene, javne i privatne, gospodarske i vojne, kako bi potkopao položaj svog rivala u odnosu na vlastiti bez pribjegavanja oružanom sukobu. Kinezi ne žele sukob”, rekao je collins.

“A na kraju dana oni žele da sve države svijeta, kada odlučuju o svojim interesima i političkim problemima, prvenstveno stanu uz Kinu a ne Sjedinjene Države, jer Kinezi sve više definiraju sukob sa SAD-om i onime što mi predstavljamo kao sukob dva različita sustava. Promatrajući ono što je napisao Xi, čije su ‘misli’ ili svjetonazor nedavno postali dio kineskog ustava, jasno je, tvrdi Collins, kako je prijetnja koju predstavlja Kina najveći globalni izazov SAD-u. “Ona ulazi u sukob s nama i onime što mi predstavljamo u svakome pogledu puno više nego što bi to Rusi bili u stanju”, rekao je Collins.

Njegovi komentari trećeg dana foruma u skladu su sa stavovima ostalih američkih visokih dužnosnika, uključujući direktora FBI-a Christophera Wraya i direktora Nacionalne obacještajne službe Dana Coatsa, koji su obojica naveli Kinu kao najveću sadašnju opasnost za SAD. “Smatram da Kina, s protuobavještajne perspektive, predstavlja najširu, najizazovniju, najznačajniju prijetnju s kojom se danas suočavamo kao država”, rekao je Wray u sriejdu. “I to kažem zato što oni na tome rade kao cijela država. Radi se o gospodarskoj kao i tradicionalnoj spijunaži, netradicionalnim sakupljačima informacija kao i tradicionalnim obavještajnim operativcima, ljudskim izvorima kao i kibernetičkim sredstvima.”

Coats je u četvrtak rekao kako Sjedinjene Države moraju odlučiti da li je Kine “istiniti neprijatelj ili legitimni suparnik”. Kritizirao je pokušaje kineske države da ukrade poslovne tajne i akademska istraživanja. “Mislim da tu počinjemo povlačiti crtu”, rekao je.

Rastući kineski obrambeni stav

Marcel Lettre, bivši obavještajni zamjenik ministra obrane, rekao je kako su operacije širenja interesa, u kojima vladajuća Komunistička partija koristi političke, financijske i vojne strategije kako bi uspostavila i učvrstila svoju prisutnost u državama u susjedstvu ali i šire, samo jedan od alata koje Kina koristi u sklopu većeg programa širenja i rasta.”Radi se o državi koja ima drugi najveći globalni obrambeni proračun, najveću stajaću kopnenu vojsku, zreće najveće zrakoplovstvo i mornaricu od 300 brodova, uključujući i preko 60 podmornica, a sve je to u procesu modernizacije i nadogradnje”, rekao je, dodajući kako se te nadogradnje “temelje na inovacijama o kojima smo mi u SAD-u govorili zadnjih deset, dvadeset godina”.

Kina je u svibnju predstavila svoj prvi nosač zrakoplova domaćeg dizajna. Uoči toga je predsjednik Xi 12. travnja u govoru najavio izgradnju mornarice “svjetske klase” pod barjakom Kineske komunističke partije. Dok će novi nosač ojačati kinesku vojnu moć u regiji, zapadni stručnjaci i dalje tvrde kako se radi o zastarjelom brodu koji zaostaje za dizajnom amerilkih nosača. Istovremeno, Kina uspostavlja vojne luke uzduž Indijskog oceana koje se protežu sve do Džibutija, gdje su prošle godine poslana dva ratna broda s nepoznatim brojem vojnika u prvu prekomorsku vojnu bazu.

Susan Thorton, vršiteljica dužnosti pomoćnice ministru vanjskih poslova za istočnoazijske i tihooceanske poslove, navela je zastoj u Južnom kineskom moru kao područje gdje bi američka prisutnost mogla prisiliti Peking na pregovore s drugim državamma koje sudjeluju u teritorijalnim neslaganjima. Zadnjih je godina Kina izgradila brojne umjetne otoke s vojnim instalacijama u Južnom kineskom moru, uključujući radarske i zračne baze. Peking smatra kako je većina tog mora njegov suveren teritorij, dok većina međunarodne zajednice smatra te tvrdnje neosnovanima. “Hoće li se Kina smatrati vezana pravilima i hoće li pregovarati s multilaterarnim partnerima iz država jugoistočne zajednice (ASEAN), ili će pokušati djelovati pojedinačno na jednu po jednu kako bi si olakšala položaj?”, upitala je Thorton.

‘Naša mekana sila je… moćnija od njihove mekane sile’

Dio nove nacionalne strategije američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavljene u prosincu uključuje namjere za suprotstavljanjem Kini na tehnološkom i kibernetičkom bojištu, no i suradnju s partnerima širom svijeta kako bi se suprotstavili kineskoj praksi te uvjerilo Peking da prihvati međunarodne konvencije i standarde.

Dok je većina svijeta bila usredotočena na krize poput terorističkog napada 11.9., Kinezi su već godinama fokusirani samo na jedno. “Uče kako bolje koristiti prisilu, kako bolje težiti onome što žele, kako biti uporniji i nametljiviji”, rekao je Collins. “11.9. jedan je od primjera kada je međunarodna zajednica preusmjerila svoju pažnju na nešto drugo a Kinezi su iskoristili to desetljeće kako bi što više proširili i produbili svoj utjecaj. To objašnjava kako su stigli do tamo gdje su sada.”

I Thorton i Collins naveli su događaje iz prošlog desetljeća kako bi djelomično objasnili ubrzani rast i širenje Kine. “Kinezi su jako dobri u iskorištavanju prilika, što su mogli činiti zadnjih godina dok smo mi bili zaokupljeni početkom 2000-tih Bliskim istokom, a nakon toga i financijskom krizom”, rekla je Thorton. “Moramo ponovo raditi ono u čemu smo dobri. Naša je mekana sila neusporedivo sdnažnija od njihove mekane sile. Oni jednostavno ne posjeduju istu vrstu privlačnosti kakvu ima američki sustav, i mislim da je to zato što naši partneri širom svijeta znaju da mi stojimo uz njih i zanju da im nećemo nametati svoju volju, već da ćemo surađivati s njima.”

KINA MAHNITO RAZVIJA MODERNO ORUŽJE, STRUČNJACI U PANICI: ‘Utrka moćnih sila eskalira i mogla bi dovesti do kraja svijeta’

Collins je dodao da čak ni partneri Kine ne žele prihvatiti njen način života. “I ja sam optimističan će u bitci za norme, pravila i standarde ponašanja liberalni nacionalni poredak nadjačati represivne standarde koje propagira Kina”, rekao je. “Uvjeren sam da drugi neće pristati na to.”

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr