Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BITKA ZA ŽIVOT U SUSJEDSTVU

DOK SVI BJEŽE IZ BiH, MLADIĆ IZ ITALIJE SE ODLUČIO VRATITI: Pokrenuo ‘Fabriku’, no u džepu ima i skriveni plan

Dario Lončarević, rođen u Italiji gdje su u ratu izbjegli njegovi roditelji, prije dva mjeseca podnio je zahtjev za bosanskohercegovačko državljanstvo i upisao školu u Sarajevu.

Time je posato jedan među rijetkima koji dolaze u tu zemlju budući da je iz nje u potrazi za boljim čivotom, u protekle četiri godine, iselila čak 151 tisuća ljudi, a prema informacijama Instituta Kult među njima je 80 tisuća mladih.

Međutim, 18-godišnji Dario Lončarević odlučio je da, kako kaže, bude kontrast toj statistici. U Sarajevo je stigao prije dva mjeseca te je upisao Drugu gimnaziju – i to ponavljajući treći razred jer u Italiji nije imao neke od predmeta.

Istovremeno je sam pokrenuo projekat Fabrika promjene za veće angažiranje mladih u državi. “Dosta ljudi se čudi i pita me zašto sam došao ovdje. Čak je jedna osoba koja se bavi povratkom ljudi imala takav komentar. Nije isto kada mi netko tko ima isto godina kao ja to kaže i kad mi kažu osobe koje bi trebale voditi društvo”, kaže Dario , koji odlično govori i jezik uz koji su odrasli tek njegovi roditelji.

Neraskidiva veza sa Sarajevom

Doseliti se u BiH je, kaže, odlučio jer je uvijek osjećao neku vezu s gradom u kojem su se njegovi roditelji ostvarili u svakom smislu. “Na početku rata, mama i brat su uspjeli jednim od posljednjih humanitarnih autobusa pobjeći i otići kao izbjeglice u Hrvatsku. Otac je ostao ovdje, on je po nacionalnosti Srbin, i gotovo cijeli život je bio u BiH i smatra se Bosancem. Ostao je u Sarajevu skoro tijekom cijele opsade grada kao visoki dužnosnik Armije BiH, a 1994. uspio je dobiti dozvolu da posjeti obitelj , jer se nisu dugo vidjeli. Kada su se konačno sastali, brat ga nije prepoznao. Odlučili su zajedno otići na putovanje u Italiju. U početku se tata pokušavao vratiti ovdje, ali je zaustavljen na granicama, ali to je već bio kraj rata”, prepričava Dario sudbinu svoje porodice.

Nakon što su odlučili da ostanu u Italiji, njegovi roditelji su od nule počeli ponovo graditi svoj život. Učili su jezik, pronašli poslove i uklopili se u društvo, ali nisu zaboravili odakle su, kaže Dario koji je također koristio svaku priliku da bi bio u BiH pa je tako ljetos bio jedan od voditelja ljetne škole u Mostaru te sudjelovao i u projektima Europskog parlamenta mladih u BiH.

U Sarajevu planira i ostati, iako će, kaže Dario, ako ne bude našao studij koji kombinira ekonomiju i politiku, fakultet upisati u inozemstvu, ali će se definitivno nakon toga vratiti. Riječi mladih koji u Bosni govore kako će se nakon nekog vremena osjećati kao i oni i željeti otići.

Projekt Fabrika

“Trenutno ne vide perspektvu, ali mislim da su spremni vratiti se ako se nešto ovdje promjeni – a to ne znači samo ‘stavit ćemo nove cijevi i bit će vode’. Oni hoće da to bude jedna drastična promjena. Naravno, ne očekuju da bude kao u Švedskoj, ali očekuju da se puno toga krene mijenjati i da oni to osjete, da to ne bude samo najava na vijestima”, kaže Dario za Al Jazeeru Balkans.

Upravo stoga osim školskih obaveza, Dario se posvetio i drugim aktivnostima koje bi mogle doprinijeti da mladi ostanu u BiH, kao što je projekat Fabrika promjene.
Ideja je, kaže, inspirisati mlade i neformalnom edukacijom pružiti im konkretno znanje i podršku da postanu katalizator promjena. Sam je nedavno organizirao različita predavanja, radionice i rasprave.

“Razne poznate osobe su došle kao gosti, od direktorice Vanjskopolitičke inicijative BiH do delegata iz Parlamenta FBiH, najmlađeg vijećnika u BiH, docentice sa Akademije scenskih umjetnosti i Harisa Kušmića koji je dobio nagradu ‘Mladi Evropljanin u 2017. godini’. Imali smo radionicu iz aktivizma, jedna aktivistica iz SAD-a govorila je o tome kako možeš organizirati prosvjede, imali smo radionicu o tome kako čitati vijesti na neki kritički način, jer u medijima imamo dosta stranačkih uticaja i manipulacija”, opisuje 18-godišnjak koji bi se rado bavio politikom, ali mimo postojećih stranaka u Bosni i Hercegovini.

Izlazak na izbore

Kaže da se do sada uvijek bavio politikom prikladnom za njegove godine. Smatra da je tačno da ako se netko ne bavi politikom, politika se bavi njim. Zbog toga će, dodaje, sljedeće godine prvi put izaći na izbore u BiH.

“U jednoj zemlji je najvažniji intelektualni kapital, to nisu ni voda, ni šume, a on se obnavlja novim generacijama, mladim osobama. To moramo učiniti i u Bosni i Hercegovini”, zaključuje na kraju srednjoškolac.

Povratak na Net.hr