Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

GEOPOLITIČKE IGRE

CRNOMORSKA OLUJA NA POMOLU? Regija koja dosad nikome nije bila zanimljiva postala je mjesto na kojem tri velesile pokazuju zube

Cijela ova geopolitička igra oslabit će Ukrajinu koja ne može očekivati ništa više od puke solidarnosti od NATO-a i EU

Sve dok se nije dogodila aneksija Krima 2014. godine, Crno more nije bilo pretjerano zanimljivo u geostrateškom smislu. Posljednje tri godine taj je poluotok, kojeg je Hruščov još 1954. poklonio Ukrajini, postao jedan veliki nosač zrakoplova za ruske interese na jugositočnom krilu NATO-a, piše Deutsche Welle u svojoj novoj analizi.

Samo na Krimu, Moskva ima oko 28.000 vojnika, a vojni proračun je u zadnjih deset godina gotovo udvostručen. Stručnjaci smatraju kako Rusija još od 2008. godine sustavno radi na jačanju vojne prisutnosti u toj regiji koja je sada praktički postala poligon za naoružavanje. Rusija je svojim novim podmornicama i fregatama opremljenima raketama dugog dometa pokazala zube susjednim državama koje djeluju u sklopu NATO-a.

Rumunjska je davno upozoravala

No, trzavice u crnomorskoj regiji ne odnose se samo na odnose između Rusije i Ukrajine. Veliku pažnju treba posvetiti i Rumunjskoj koja puno prije aneksije Krima upozoravala da se Rusiji ne smije dopustiti da Crno more pretvori u svoje jezero traživši veću prisutnost NATO-a u regiji. Bugarska je to, zbog povijesnih i kulturoloških veza s Rusijom, odlučno odbijala što ju je dugo vremena činilo najslabijom točkom NATO saveza u tom kontekstu.

Velike probleme NATO-u predstavlja i Turska koja, shvativši da je savez nikada neće u potpunosti prihvatiti, svoju budućnost odlučila graditi u odnosima s istokom pa je tako Moskva Ankari prodala proturaketne sustave S400. Turska mornarica, posebice njena podmornička flota, i dalje je nadmoćna u odnosu na rusku flotu, no problem za NATO je u činjenici što oni Rusiju ne vide kao “neprijatelja” već kao partnera. Dokaz tome je i Erdoganov posjet Putinu nakon rušenja ruskog vojnog aviona iznad Sirije prilikom kojeg se ispričao za taj slučaj, obećavši žrtvama velikodušnu odštetu. Te dvije zemlje možda nisu prijatelji, ali su u međusobnim odnosima znatno napredovali.

Razlog tome uvelike leži u zajedničkim gospodarskim interesima sjeverno i južno od Crnog mora. Nije tajna da je Ankara ekonomski bliskija Rusija no što bi EU i NATO željeli da bude. Primjerice, Putin i Erdogan su prošlog tjedna dogovorili početak rada tzv. Turkstreama krajem 2019. godine. Tako će plin teći posred Crnog mora i u zaobići Ukrajinu zbog čega će blagajna u Kijevu oslabjeti dok će ojačat ruski gospodarski stisak nad Turskom.

Plin kao vječna tema

Posljedično, od toga bi mogle profitirati Bugarska, Srbija, Mađarska i Slovačka koje bi od 2020. godine plin mogle prebacivati prema središnjoj Europi što bi znatno oslabilo jugoistočno krilo NATO-a.

Cijela ta geopolitička igra oslabit će Ukrajinu koja ne može očekivati ništa više od solidarnosti od NATO-a i EU. Teško da će se realizirati Porošenkov zahtjev Angeli Merkel o slanju ratnih brodova pred Krim. Ukrajina, oslabljena nakon gubitka Krima i vojno angažirana u Donbasu, ostat će izolirana na istoku, opće je poznato da NATO ne žuri s primanjem novih zemalja u članstvo.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da područje oko Crnog mora, za razliku od, primjerice, Mediterana i Baltika, nije povijesno-kulturno homogeno jer je tu za vrijeme Hladnog rata prolazila granica između istoka i zapada. Danas se tamo usred otvorenog mora susreću tri velike sile – Rusija, Turska i Zapad.

Takva stabilizacija utjecajnih zona savršena je polazišna točka za sukobe.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr